Naravno, proces vrlo brzo prelazi u vidljivo kašnjenje koje može trajati i 20 dana prilikom čega sramotno utječe na ionako nizak standard života naših najstarijih sugrađana.
Ali problem nedostatka novca u kasi Vlade FBiH može se pronaći i mimo kašnjenja penzija i to u navedenom “nevidljivom kašnjenju”, tj. za vrijeme isplaćivanja sredstava u okviru razumnog vremena. Naime, kako bi plaćanje bilo što “bezbolnije”, Vlada je pristala na parčanje penzija.
“Postoji sporazum Saveza udruženja penzionera i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da se penzije isplaćuju od 5. dana u mjesecu, ali s obzirom da se one ne isplaćuju, Upravni odbor Federalnog zavoda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) utvrdio je šta ima prednost prilikom isplata”, objasnio je Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza penzionera FBiH
Naime, na račun penzionera prvo dolazi isplata pripadajućih “golih” penzija, na drugom mjestu je isplata radnih plata, a na trećem mjestu, što je i poenta ovog teksta – slijede odbijanja kredita, članarina i slično.
Drugim riječima, ukoliko penzioner ima penziju od 400 KM i kredit od 50 KM, na njegov račun dolazi 350 KM, dok 50 KM koje pripadaju nekoj banci istoj mogu stići tek nakon 2-3 sedmice.
I tu nastaje problem koji je na papiru riješen, ali koji u praksi diže pritisak najranjivijem sloju stanovništva. Naime, zateznu kamatu ili bilo koju drugu sankciju zbog kašnjenja uplata kredita PIO bi trebao preuzeti kao svoju obavezu.
“Federalni zavod PIO je na sebe uzeo obavezu da kamate za kredite idu na teret PIO-a, a ne na onoga pojedinca koji je podigao kredit. To ide automatizmom – niti jedan penzioner neće dobiti zateznu kamatu na kredit, osim kada su u pitanju komunalne usluge”, rekao je Rapa.
Dakle, iako je PIO preuzeo svaku eventualnu kaznu zbog kašnjenja koje je sam izazvao, zaključuje se da penzionerima ne bi trebale uručivati opomene zbog neisplaćivanja za koje oni uopće ne snose odgovornost.
Ipak na adrese starijih čitalaca portala Klix.ba ovakvi papiri uredno dolaze, što se vjerovatno dešava po automatizmu, ali koji ne bi trebao da se primjenjuje u njihovom slučaju, što izaziva ljutnju i opravdan revolt. Čitatelji su priložili obavještenja u kojima se naglašava mogućnost sankcija u vidu prinudnih mjera naplate ili blokiranjem kartica.
Čak i ako se radi o nenamjernoj grešci ili propustu, sam dokument u kojem se iznosi upozorenje zbog radnje nad kojom penzioneri nemaju kontrolu predstavlja bezobrazno poigravanje sa zdravljem namećući dodatnu brigu našim sugrađanima koji bi zapravo trebali biti zaštićeni od grešaka sistema.
I dok banka nakon dogovora sa Zavodom PIO ipak šalje upozorenja osobama o koje se isti taj Zavod davno ogriješio, i koji se, opet, obavezao da će ispraviti novu krivu Drinu, ne ostaje još puno razloga da se građani suzdrže od zaključka kako ni redovna penzija nije vrijedna htijenja.
