BiH nema ni zakon o vantjelesnoj oplodnji, a kamoli da imamo riješeno pitanje donacije jajnih ćelija, kaže prof. dr. Zulfo Godinjak, stručnjak za probleme endoskopskih operacija, neplodnosti i liječenje žensko-muškog steriliteta.
Barem jedna od 1.000 žena, do 30 godina života, ne može ostati u drugom stanju zbog nedostatka jajnih ćelija, koje se prije vremena potroše. U takvoj situaciji, za bračni par koji želi potomke, jedino rješenje je donacija jajnih ćelija.
Međutim, u našoj zemlji to nije moguće uraditi. U takvoj situaciji žene iz BiH primorane su odlaziti u inozemstvo kako bi bile podvrgnute tretmanu.
Hormonalna stimulacija
– BiH nema ni zakon o vantjelesnoj oplodnji, a kamoli da imamo riješeno pitanje donacije jajnih ćelija – kaže prof. dr. Zulfo Godinjak, stručnjak za probleme endoskopskih operacija, neplodnosti i liječenje žensko-muškog steriliteta.
U dugogodišnjem radu na Klinici za ginekologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu, Godinjak se susreo s nekoliko slučajeva kada su ovu vrstu pomoći naše žene morale potražiti u Pragu, gdje postoji klinika u kojoj se vrši donacija jajnih ćelija.
– Radilo se o ženama starim 37 ili 38 godina i već su bile u ranoj menopauzi. Znam da su sve one poslije rodile zdrave bebe. Naravno, one su za taj tretman dale ogroman novac. Ako danas naše žene klasičnu vantjelesnu oplodnju plaćaju 6.000 KM, onda je donacija jajnih ćelija sigurno isto toliko, ali u eurima. Naravno, ne mora značiti da će prvi postupak rezultirati trudnoćom – govori Godinjak.
Postupak se izvodi tako što se jajne ćelije, punkcijom, odnosno aspiracijom jajnika donatorice, ubacuju primateljici, nakon što je prošla određenu hormonalnu stimulaciju.
– Nije moguće unaprijed znati broj jajnih ćelija. To uvijek zavisi od reakcije na hormonalnu stimulaciju i vrlo je individualno. Isto tako, nisu sve dobijene jajne ćelije optimalnog kvaliteta i upotrebljive za oplodnju. Obično se dobije od pet do osam kvalitetnih jajnih ćelija. One se potom oplode spermom supruga ili partnera žene primateljice – pojašnjava Godinjak.
Genetski razlozi
Šta je razlog da žena prije 30. godine života ostane bez ijedne jajne ćelije? Naš sagovornik ističe da su oni najčešće genetski.
– Nakon 35. godine života žena rapidno gubi jajne ćelije, ali to se događa i mlađim, 25-godišnjakinjama. Ta pojava je u BiH relativno česta, pa bi i donaciju jajnih ćelija trebalo svakako uvrstiti u zakon o vještački potpomognutoj oplodnji – kaže Godinjak.
S obzirom na to da donirana jajna ćelija nije tkivo trudnice, jer embrij nosi gene donorice i supruga buduće majke, mnogi se ne slažu s ovim postupkom dobivanja potomaka. Godinjak ističe da bi i kod nas moglo biti onih koji će se protiviti.
– Mislim na neke vjerske zajednice kojima je to neprihvatljivo – naglasio je prof. dr. Godinjak.
Ko su donatorice
Donatorice trebaju biti zdrave i mlade žene, starosti do 35 godina, koje se na to odlučuju dobrovoljno. Osim kompleksnog ginekološkog i genetskog pregleda, te psihološke procjene, kod donatorice se ponavljaju serološki testovi seksualno prenosnih oboljenja (HIV, HBsAg, HCV, Syphilis).
Ko može na tretman
Preporučuje se ženama kod kojih su:
jajnici oštećeni prilikom liječenja onkoloških oboljenja pomoću hemoterapije i zračenjem,
jajnici bili operativno odstranjeni zbog upala ili endometrioze,
kod kojih je funkcija jajnika prestala,
kod kojih se na jajnicima ne stvaraju jajne ćelije zbog urođenih, genetskih problema,
kod žena kod kojih bi sopstvene jajne ćelije prenosile genetski uvjetovane bolesti,
žene s defektnim jajnim ćelijama, poslije mnogobrojnih IVF ciklusa.
Žena kod koje se planira liječenje pomoću darovanih jajnih ćelija mora imati maternicu sa sluznicom (endometrijem), koja je sposobna primiti embrije.
Izvor: faktor
