Ovaj film je dobitnik mnogih domaćih i međunarodnih nagrada i smatra se jednim od najboljih ostvarenja jugoslavenske kinematografije.
1. Malo je poznato da su Maratonci zapravo bili kritika tadašnjeg autoritarnog sustava. Autora je tadašnja vlast podsjećala na pogrebno poduzeće, a svi su na vlasti bili doživotno i nije bilo naznake kad će otići.
Nakon smrti Pantelije (koji navodno predstavlja Tita), osnivača pogrebnog poduzeća “Dugo konačište”, nasljednici kreću u borbu oko podjele imovine. Kovačević na kraju filma na simboličan način predviđa raspad Jugoslavije, što će se godinama kasnije obistiniti.
2. Iako u to vrijeme službeno nije bilo cenzure, postojala su određena tijela koja su odlučivala što smije, a što ne smije pred publiku.
Tako su razne komisije nekoliko puta odlagale početak snimanja filma “Maratonci trče počasni krug”, a na prvu verziju scenarija stavljena je zabrana.
Ipak, scene koje su po mišljenju cenzora bile problematične su izbačene, ali to nije promijenilo suštinu filma.
3. Iz filma je izbačena još jedna scena koja bi gledateljima dala pravu sliku o ulozi služavke Olje (koju glumi Melita Bihali) u obitelji Topalović. Ona Topalovićima nije služila samo za održavanje domaćinstva nego bukvalno za sve, pa čak i za seks.
U pomenutoj sceni Laki (Bata Stojković) ulazi u sobu i zatiče svog dedu Aksentija (Mija Aleksić) u krevetu sa služavkom Oljom i povikne: “Šta to radiš, večeras je moj red!” Ova scena je obrisana zbog nesuglasica Melite Bihali i snimatelja Bože Nikolića.
4. Prema originalnom scenariju za predstavu Maratonci trče počasni krug, starost članova porodice Topalović je: Pantelija: 150 godina, Maksimilijan: 126, Aksentije: 102, Milutin: 79, Laki: 44, Mirko: 24.
5. U filmu Maratonci trče počasni krug mogu se vidjeti scene tri različita snimka iz tridesetih godina, od čega je na samom početku filma prikazan arhivski snimak atentata na kralja Aleksandra I Karađorđevića 1934. godine u Marsellieru. Kasnije su prikazane scene iz češkog filma “Ekstaza” iz 1933. sa glumicom Hedi Lamar, kad Đenka objašnjava Kristini i Mirku da se proslavila tako što se skinula gola (iako se radnja Maratonaca zbiva 1935, a Hedi odlazi u Ameriku i dostiže slavu tek nakon 1937. godine).
Gledateljima najpoznatiji snimak prikazan je u Đenkinom kinu i prikazuje pjevača Milana Timotića kako pjeva čuvenu pjesmu “Svi vi što maštate o sreći”. Ova scena uzeta je iz kratkometražnog filma “Priča jednog grada” iz 1941. godine, režisera Maksa Kalmića u kojemu je prikazano kako protječe jedan dan u Beogradu.
6. Kuća porodice Topalović nalazi se na Kosančićevom vencu, na uglu Zadarske i Srebreničke ulice i danas je u očajnom stanju. U prizemlju kuće od 1945. godine živi porodica Jerinić koja ima status zaštićenih stanara. Prvobitni vlasnik kuće preminuo je 1998. godine i kako nije imao potomke, rodbina i nasljednici prodali su kuću sadašnjoj vlasnici.
Njena namjera je da kuću sruši i na tom mestu izgradi drugu, ali ne može ništa uraditi dok traje sudski spor sa Jerinićima. Još jedan od razloga što se kuća nalazi u lošem stanju je taj što vlasnica stanarima ne dozvoljava popravku njene imovine, pa su tako zidovi puni vlage zbog kiše koja ulazi kroz razbijene prozore nakatu..
7. Inspiracija za lik Đenke (Bora Todorović) najvjerojatnije je bio predratni snimatelj Kosta Novaković koji je ujedno bio stručnjak za erotski film. Njegov studio se nalazio u Kursulinoj ulici i najčešće su ga posjećivale devojke iz bogatih porodica koje bi željele da postanu popularne, a on ih je fotografirao gole.
(Kafenisanje.rs)
