Minimalno 300.000 radnika u narednih 10 – 15 godina će biti dio penzionog sistema u našoj državi, a u istom tom periodu veliki broj ljudi će, ukoliko se nastavi trend iseljavanja, napustiti državu. Postavlja se pitanje kako će ovi ljudi primati penziju ako nema ko da radi?
Ni pandemija korona virusa nije spriječila mlade da se iseljavaju pokazuju to i podaci iz publikacije “Utjecaj pandemije COVID-19 na migracije stanovništva u Bosni i Hercegovini”, koju su radili ekonomisti Faruk Hadžić, Admir Čavalić i Damir Bećirović.
U Bosni i Hercegovini nedostaje strateški pogled na budućnost, smatra naš sagovornik Faruk Hadžić, ekonomski analitičar i dodaje:
“Zbog izostanka provedbe reformi u proteklim godinama dolazi do masovnih emigracija, prije svega mladih i progresivnih osoba, koji trebaju biti noseći sloj društva. Država svakako gubi iseljavanjem takvih osoba. Mlađe osobe koje napuste državu, više ne razvijaju našu ekonomiju, već isključivo ekonomije drugih zemalja. Na taj način država ostaje bez naplaćenih doprinosa i drugih poreza.”
Da bismo smanjili trend iseljavanja Farukov prijedlog je da se usvoji model u kojem zaposleni radnici do 35 godina starosti neće plaćati nikakve doprinose i poreze na rad državi.
Logika je bila jednostavna kaže, ako ćemo ostati bez tih osoba, svakako nećemo imati korist kroz naplatu doprinosa. Zašto ih ne bi oslobodili bilo kakvih poreskih obaveza i pokušali zadržati u državi?
“Ostankom, država ima potencijal za dugoročni rast i razvoj, čime se može kompenzovati manja naplata doprinosa. Znajući ipak kako stvari funkcionišu u državi, nisam veliki optimista da se tako nešto može desiti sa trenutnim donosiocima odluka, jer ne razumiju kontekst u kojem se nalazimo. Ipak, možda dođe do promjena naredne godine što može biti prilika za nove progresivne snage da razmotre navedeni prijedlog”, naglasio je Faruk.
Ukidanjem poreza i doprinosa za mlade došlo bi do povećanja plata
U slučaju provedbe ovog prijedloga, evedentno je da bi došlo do povećanja plata radnika, veće potrošnje i na kraju razvoja ekonomije i bolje naplate poreza. Na ovaj način bi se podigao standard građana, a time smanjio tempo iseljavanja.
Pitali smo Faruka ukoliko se usvoji ovaj model da li bi poslodavci mogli nekako zloupotrijebiti ovu olakšicu nauštrb radnika.
“Ne, ukoliko se zakonski definiše u ugovoru o radu da radnik dogovara bruto platu. Bruto plata je onda ta koju će i dobiti radnik i na nju poslodavac nema nikakvog uticaja, ukoliko dođe do smanjenja poreza i doprinosa”, kazao je za Akta.ba.
Poslodavci svjesni da moraju zadržati radnike
Ukoliko mladi napuste državu sa svojim porodicama neće biti ni novca od PDV-a, a sve više su toga svjesni i poslodavci koji više nisu u prilici da mijenjaju radnike koji su nezadovoljni primanjima.
“Većina poslodavaca jeste svjesna problema. To često čujem u svakodnevnoj komunikaciji sa njima. Međutim, mi imamo tri vrste poslodavaca u Bosni i Hercegovini. Prva grupa su oni koji mogu povećati plate, ali ne žele. Druga grupa su oni koji žele i povećavaju plate. Treća grupa su oni koji bi željeli da povećaju plate, ali ne mogu”, pojašnjava Faruk i dodaje:
“U prvoj grupi se uglavnom nalaze poslodavci koji ostvaruju značajnu računovodstvenu dobit i gdje još uvijek ima značajan broj niskokvalifikovanih radnika na evidenciji službi za zapošljavanje. Oni nemaju bilo kakav interes da povećaj plate, jer su plate za njih trošak. Druga skupina je svjesna kretanja na tržištu i povećavaju plate radnicima, što im povećava troškove poslovanja, ali u razgovoru sa njima, kažu mi da im je bolje imati i veće troškove, pa možda kratkoročno biti u minusu, nego da puste da radnik ode zbog plate u drugu državu. Treća skupina radnika je slična drugoj, ali jednostavno nemaju mogućnosti da povećavaju značajnije plate radnika zbog visokih poreza i niske produktivnosti sektora u kojem se nalaze. Sve se na kraju vrti oko poreza i doprinosa koje uzima država”.
Da bi ova incijativa konačno zaživjela i smanjio se egzodus mladih parlamenti entiteta i izabrani zastupnici moraju raditi na ovome. Ukoliko ne pokažu veći interes teško da će mladi ostati u državi koja im za puno radon vrijeme nudi minimalnu platu sa kojom ne mogu pokriti ni osnovne životne potrebe.
Poređenja radi potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za oktobar 2021. godine iznosila je 2.101,71 KM, a prosječna neto plata za avgust u BiH koju je objavila Agencija za statistiku BiH bila je 1007 KM.
