Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije je registrovalo bosanskog brdskog konja kao autohtonu pasminu Slovenije, a iz ovog ministarstva su u odgovoru za Klix obrazložili zašto su to uradili.
To su učinili odlukom iz 16. septembra 2021. te tvrde da je Međunarodno udruženje uzgajivača bosanskog brdskog konja potvrdilo ovu odluku. U ovom ministarstvu su istakli da je riječ o udruženju čija je adresa sjedišta u Sloveniji, a upravo je na njegov zahtjev donesena odluka. Udruženje su predstavili kao priznato po pitanju navedene pasmine konja.
U prilog ocjeni da je riječ o relevantnom udruženju po ovom pitanju, naglasili su to da je to navedeno i na web stranici Evropske komisije. Prema onome što je resorno ministarstvo Slovenije istaklo u odgovoru, na spomenutoj web stranici je objašnjeno zašto su ovo i druga udruženja relevantni.
Napomenuli su da Evropska komisija po ovom pitanju nema sporazum s Federacijom Bosne i Hercegovine.
“Shodno listi nadležnih za uzgajanje u trećim državama (koje nisu članice Evropske unije, op. a.), svaka zemlja članica mora prihvatiti program uzgoja životinja kupljenih u trećim državama i moraju imati zootehničke certifikate izdate od nadležnih sadržanih na web stranici Evropske komisije. Na ovoj stranici nema Federacije Bosne i Hercegovine. To znači da Evropska komisija nema sporazum o međusobnom priznanju programa za uzgoj”, ukazali su.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije je naglasilo da su, prema informacijama kojima raspolažu, u Međunarodnom udruženju uzgajivača bosanskog brdskog konja uzgajivači iz brojnih zemalja, pa i iz Bosne i Hercegovine.
Kako su istakli, na web stranici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vode i šumarstva nisu pronašli indicije da u ovom entitetu postoji program uzgajanja ove pasmine konja. Obrazlažući odluku o priznanju pasmnine kao slovenske, uvjeravaju da je udruženje uz zahtjev priložilo studiju čiji su autori veliki broj stručnjaka za konjogojstvo.
Na pitanje na osnovu čega su donijeli ovakvu odluku s obzirom na to da je riječ o konju čije je stanište u Bosni i Hercegovini, odgovorili su da je to učinjeno u skladu sa slovenskim Zakonom o poljoprivredi i Pravilnikom o očuvanju biodiverziteta. Također smo ih pitali da li su se prije donošenja odluke konsultovali s nadležnima u Bosni i Hercegovini.
“Ne, naše ministarstvo se nije konsultovalo s nadležnima u Federaciji Bosne i Hercegovine, niti je obavijestilo njene organe”, potcrtali su.
Pozivajući se na međunarodne ugovore i zakone EU, također tvrde da je priznavanje autohtonosti u nadležnosti država.
“To znači da sve države u svijetu imaju svoje kriterije i ne konsultuju se s drugim državama o konkretnim slučajevima. Praksa kriterija priznavanja razlikuje se od zemlje do zemlje”, poručili su.
Naveli su da postoje brojni primjeri u kojima je jedna pasmina ili rasa priznata kao autohtona u više država.
“Istakli bismo primjer lipicanera, koji je nastao na području današnje Slovenije prije 450 godina, a koji je kao autohtona registrovana u više država, kao što su Austrija, Hrvatska, Rumunija, Slovenija i druge”, ukazali su.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije su u odgovoru za naš portal naveli da se ova zemlja ne miješa u pravila za priznavanje pasmine, rase u drugim državama niti se po tom pitanju konsultuje s drugim zemljama.
