Svakodnevno čitam članke sa komentarima o širenju virusa COVID-19, što me ponukalo da kao profesor na fakultetu zdravstvenog usmjerenja dam svoj doprinos potpunijem informisanju javnosti. Dodatno, obzirom na nestašicu sredstava za dezinfekciju u prodaji, pokušala sam da dam neke savjete kako da se naprave u domaćinstvu od proizvoda koji se mogu kupiti i u prodavnicama robe široke potrošnje.
Upotreba adekvatnog dezinficijensa (sredstvo za uništavanje mikroorganizama na površinama) je važan segment u prevenciji i smanjenju širenja zaraze koronavirusom, SARS-CoV-2 (COVID-19), pored drugog bitnog aspekta, a to je pravilna higijena ruku. Humani koronavirusi mogu zadržati infektivnost na površinama do 9 dana pri sobnoj temperaturi. Vrijeme preživljavanja virusa zavisi od niza faktora, kao što su vrsta površine, temperatura, vlažnost i vrsta virusa. Kontaminirane površine koje se često koriste i dodiruju iz tog razloga mogu biti potencijalni izvor prenosa virusa. Nema podataka koji govore o prenosu koronavirusa sa kontaminiranih površina na ruke. Međutim, podaci koji postoje za npr. virus influence A pokazuju da ukoliko se neka kontaminirana površina dodiruje 5 sekundi može doći do prenosa 31,6 % viralnog sadržaja na ruke, a zatim i na lice. Zanimljivi su rezultati jedne opservacione studije gdje je uočeno da su studenti u jednom satu dodirivali lice čak do 23 puta (ref: Kampf G, Todt D, Pfaender S, Steinmann E. Persistence of coronaviruses on inanimate surfaces and their inactivation with biocidal agents. J Hosp Infect. 2020;104(3):246−51. doi:10.1016/j.jhin.2020.01.022.).
Iz tog razloga Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da se osigura pravilno i često provođenje ćišćenja i dezinfekcije svih površina sa kojima je moguće doći u kontakt. U tom smislu zaključak je da pažljivo pranje površina vodom i sapunom (ili deterdžentom) uz kasniju primjenu dezinficijensa predstavlja dovoljnu i efikasnu mjeru. Tipično se kao dezinficijensi preporučuju natrij hipohlorit (0,1 % rastvor) ili 70 % etanol (za manje površine ili površine koje se mogu oštetiti natrij hipohloritom), koji dovode do inaktivacije virusa za 1 minutu. Bitno je naglasiti da za ovo vrijeme kontakta (1 minuta) površina mora biti potpuno navlažena korištenim sredstvom.
Preporuka WHO je da se za dezinfekciju ruku nakon skidanja rukavica ukoliko nema mogućnosti pranja ruku vodom i sapunom, koriste alkoholne maramice (obično sadrže 80 % etanol ili 75 % 2-propanol), a ukoliko ih nemate možete koristiti paprini ubrus nakvašen 70 % alkoholom (file:///C:/Users/user/Desktop/WHO-2019-nCoV-IPC_WASH-2020.2-eng.pdf).
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) izdao je smjernice za čišćenje površina u nebolničkim objektima gdje su prethodno boravili pacijenti pozitivni na COVID-19. Preporuke su bazirane na dosadašnjim saznanjima iz prakse i rezultatima recenziranih, naučnih studija koje su provedene na drugim tipovima koronavirusa (ref:https://www.ecdc.europa.eu/sites/default/files/documents/coronavirus-SARS-CoV-2-guidance-environmental-cleaning-non-healthcare-facilities.pdf).
U ovim smjernicama daje se lista antimikrobnih agenasa koji su u studijama pokazali efikasnost na različitim tipovima korona virusa i to 70 % etanol koji se pokazao efikasnim u suzbijanju humanog koronavirusa (HCoV-229 E); natrij hipohlorit u koncentraciji 0,1-0,5 % kod humanog koronavirusa (HCoV-229 E) i u koncentraciji 0,05-0,1 % kod SARS-CoV; 10 % povidon-jod (1% joda) kod humanog koronavirusa (HCoV-229 E) i 2 % glutaraldehid kod humanog koronavirusa (HCoV-229 E).
Američka agencija za zaštitu okoliša (US EPA) koja je nadležna za registraciju biocida u koje spadaju i denzificijensi objavila je N-listu denzificijenasa koji se mogu koristiti kod COVID-19. Na ovoj listi pored prethodno nabrojanih denzificijenasa nalazi se i 0,5 % vodik peroksid (hidrogen) sa vremenom kontakta od 10 minuta (ref: https://www.epa.gov/pesticide-registration/list-n-disinfectants-use-against-sars-cov-2).
Sredstva za čišćenje koja su nam dostupna u domaćinstvima u svom sastavu imaju neke od preporučenih supstanci. Na koji način možemo pripremiti preporučene rastvore?
Da biste saznali šta sadrži proizvod koji imate potrebno je da pročitate njegov sastav na poleđini pakovanja. Ukoliko piše da sredstvo za čišćenje (uglavnom izbjeljivači i sanitari, varikina, domestos) u svom sastavu ima natrij hipohlorit (eng. sodium hypochlorite), možete razblaživanjem sami napraviti preporučeni rastvor za dezinfekciju. Sadržaj natrij hipohlorita u većini proizvoda na tržištu je do 5 %, što znači da se preporučeni 0,1 % rastvor priprema tako da se na 1 l vode doda 20 ml (4 kafene kašičice) sredstva za čišćenje.
Pošto natrij hipohlorit može da nagriza metal, nije preporučljiva njegova primjena na takvim površinama, kako ne bi došlo do oštećenja. Prilikom izrade rastvora za dezinfekciju treba se pridržavati mjera opreza: izbjegavati kontakt sa kožom (koristiti zaštitne rukavice) i očima, a ukoliko dođe do kontakta potrebno je temeljito oči i kožu isprati tekućom, hladnom vodom. Jako je bitno ne miješati natrij hipohlorit sa drugim sredstvima, posebno ne sa kiselinama, jer može doći do oslobađanja korozivnog, zagušljivog gasa (hlor).
Ukoliko nemate alkohol (70 %), upotreba alkoholnih pića i destilata nije adekvatna, obzirom da je sadržaj alkohola u ovim proizvodima manji od preporučene koncentracije (tipično 40-60 %).
Ukoliko u domaćinstvu imate 3% ili 6 % hidrogen, možete ga razblažiti tako da pripremite preporučenu otopinu 0,5% rastvora. Ukoliko imate 3 % hidrogen za pripremu 1 litra 0,5% rastvora trebate izmjeriti 200 ml (2 dcl) hidrogena i dopuniti do 1 litra prokuhanom i ohlađenom vodom. Ukoliko imate 6 % hidrogen potrebno je uzeti za pripremu 1 litra 0,5 % rastvora upola manju količinu hidrogena (100 ml).
Bitno je naglasiti da se sva nabrojana sredstva za dezinfekciju isključivo koriste na površinama i nikako ih se ne smije koristiti za unutrašnju upotrebu. Ovo možda izgleda kao čudna preporuka, jer se podrazumijeva da niko neće konzumirati dezinficijense, ali na internetu i društvenim mrežama danima kruže preporuke koje se odnose na konzumiranje (pijenje) npr. proizvoda koji u svom sastavu imaju natrij hlorit (0,23 %) ili hlor dioksid (Miracle Mineral Supplement, često još i Miracle Mineral Solution, Master Mineral Solution, MMS ili CD protokol), koji se takođe nalaze na prethodno spomenutim listama preporučenih dezinfekcionih sredstava.
Hlor dioksid jeste vrlo efikasan dezinficijens i u usporedbi sa hlorom ima bolje djelovanje u širokom rasponu pH (uglavnom se koristi za dezinfekciju vode) i ne daje toksične nus produkte, trihalometane koji su kancerogeni. Međutim konzumiranje ovog proizvoda koji se reklamira kao čudotvorni lijek za liječenje kancera, AIDS i drugih bolesti modernog doba, a sada i infekcije COVID-19 virusom, može dovesti do neželjenih zdravstvenih posljedica. Nema nikakvih naučnih dokaza koji bi potkrijepili tvrdnje o čudotvornim efektima ovog proizvoda, ali prema Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA) zabilježen je veliki broj prijavljenih slučajeva osoba koje su ga konzumirale, a kod kojih je došlo do obimnog povraćanja, diareje, naglog snižavanja krvnog pritiska (potencijalno letalnog) usljed dehidracije i otkazivanja jetre (ref: https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-warns-consumers-about-dangerous-and-potentially-life-threatening-side-effects-miracle-mineral).
Iako postoje neka stanovišta i teorije da zvanične agencije plasiraju u javnost samo dio informacija, ne samo o trenutnoj situaciji i pandemiji COVID-19 nego i po drugim pitanjima koja se tiču zdravlja, vrlo je važno da se prilikom formiranja sopstvenog mišljenja o onome što pročitamo posebno na internetu, oslanjamo na naučno dokazane činjenice. Zvanične agencije uvijek se pozivaju na rezultate studija i istraživanja koji su objavljeni u recenziranim naučnim časopisima, što znači da postoje neke norme kod pisanja i publikovanja rezultata. Iz tog razloga i u ovom članku su navedene reference koje su korištene kod pisanja, kako bi mogli i sami provjeriti iznesene navode. Nije preporučljivo vjerovati savjetima i tvrdnjama koje se zasnivaju na paušalnim i neprovjerenim podacima. Vrlo je važno znati na koji način možemo procijenti ozbiljnost plasiranih informacija i koliko im možemo vjerovati. Svako navođenje uopštenih preporuka kako su naučnici ili neki imaginarni ljekari dokazali da nešto liječi neku bolest i slično, uglavnom u pozadini nema nikakvo pokriće. Uostalom da je to zaista istina i da postoje čudotvorni lijekovi nama na dohvat ruke ne bi bilo bolesnih na svijetu. Zato moramo izabrati hoćemo li vjerovati zdravstvenim radnicima i naučnicima koji se decenijama bave medicinom i farmacijom, ili ćemo izabrati da nam savjete o zdravlju daju influenseri ili samozvani stručnjaci koji iznose svoje mišljenje o stvarima o kojima nemaju ni osnovna znanja. U ovo vrijeme samoizolacija svaka pogrešno interpretirana informacija može dovesti do nepromišljenih aktivnosti, sa ozbiljnim posljedicama. Na svakom od nas je da donesemo odluku.
prof. dr sci. Aleksandra Marjanović
profesor Toksikološke hemije na
Farmaceutskom fakultetu
Univerziteta u Sarajevu
Ukoliko radite od kuće za vrijeme pandemije pročitajte kolumnu naše kolumnistice Amine Duraković ”Savjeti za efikasniji rad od kuće”.
