Nije laž da su u modernom društvu mnogi od nas uskraćeni za kvalitetan san, tako da dremke nisu na odmet i koriste svima nama.
Dnevna dremka jako je učinkovita, a može pomoći pojačanju rada našeg mozga, poboljšanju rješavanja svakodnevnih problema, boljem pamćenju, učenju predmeta i statističkom učenju. To će zauzvrat poboljšati naše vrijeme reakcije, pomoći u matematici, logičnom rasuđivanju, liječiti umor i naravno, poboljšati naše raspoloženje.
Prednosti tu ne prestaju – spavanje tokom dana pomaže u upravljanju težinom, pomaže boljem zdravlju srca i snižava krvni pritisak.
Nacionalna organizacija za spavanje SAD-a, spavanje tokom dana svrstava prema sljedećim kategorijama:
– Planirano spavanje (poznato i kao pripremno drijemanje) uključuje spavanje prije nego što neko stvarno zaspi. Ova se tehnika može koristiti za sprečavanje umora ili kada neko zna da će zaspati kasnije od uobičajenog vremena za krevet
– Hitno dremanje događa se kada se iznenada osjećate umorno i ne možete nastaviti sa aktivnostima kojima se trenutno bavite. Ova vrsta drijemanja često vam pomaže vam da ne zaspite u toku vožnje ili tokom radnog vremena.
– Habitualno dremanje je rutina koja se praktikuje kada osoba svakoga dana spava. Mala djeca obično spavaju otprilike u isto vrijeme svakog popodneva, ili odrasli svaki dan nakon ručka kratko odspavaju.
Jedno istraživanje pokazalo je da odrasli muškarci koji su spavali 3 puta sedmično imaju 37 posto manju vjerovatnoću da će umrijeti od bolesti povezanih sa srcem u poređenju s ljudima koji izbjegavaju spavanje po danu.
Stanovnici pojedinih država podržavaju ovakav pristup, dok naprimjer u SAD-u i Velikoj Britaniji ne postoji takva navika. Upravo iz ovog razloga su ove države prve po srčanim oboljenjima.
1995. godine NASA je provela revolucionarno istraživanje u kojoj su ispitivali učinke 747 pilota koji su se odmarali spavajući 40 minuta tokom dana. Nalazi su otkrili poboljšanja performansi tokom radnog vremena. Studija je pokazala da piloti koji su uzimali dnevnu dremku reagirali brže na testiranja refleksa.
Kratka dremka ima brojne prednosti, a dužina će odrediti koje ćete prednosti imati:
20 minuta – poboljšava pamćenje, mentalnu budnost i motoričke sposobnosti učenja.
20 do 30 minuta – pojačava kreativnost i poboljšava memoriju.
30 do 60 minuta – poboljšava vještine donošenja odluka i memoriju
60 do 90 minuta – Omogućuje REM (brzo kretanje očima) spavanja, tako da je najpovoljnija vrsta drijema. Pomaže vam pri resetiranju mozga i dramatično utiče na vještine rješavanja problema.
Stoga bismo se mogli definitivno okoristiti dremkom tokom dana, osim ako ne patite od poremećaja spavanja – možda ćete otkriti da bi drijemanje tokom dana moglo ometati vaš već isprobani oblik spavanja.
Izvor: Radio Sarajevo
