Naša svakodnevna ishrana je veći ubica od bilo kojeg drugog faktora rizika.
Istraživač Stefan Lorkowski je za Deutsche Welle razjasnio kako hrana koju konzumiramo svakodnevno, utječe na naš organizam. Jedna studija objavljena u naučnom časopisu “The Lancet” izveštava o prekomjernoj konzumaciji crvenog i prerađenog mesa, soli i šećera i nedovoljno voća, povrća i mahunarki.
Naša svakodnevna ishrana, kažu istraživači, je veći ubica od bilo kog drugog faktora rizika, uključujući pušenje cigareta. Jedanaest miliona smrtnih slučajeva širom svijeta u 2017. godini moglo se pripisati kardiovaskularnim bolestima, koje su često uzrokovane ili pogoršane gojaznošću i lošom ishranom – posebno prekomjernom konzumacijom soli.
Profesor Lorkowski objašnjava da se podaci razlikuju u zavisnosti od zemlje i da su prehrambene navike u zemljama u razvoju dosta drugačije, prenosi nova.rs.
“Proizvodi od cijelog zrna se najmanje jedu u skoro svim zemljama. Ako imate niska primanja, ne kupujete povrće, ne kupujete meso. Umjesto toga kupujete jeftinu hranu, često bogatu škrobom. U industrijaliziranim zemljama imamo nešto drugačiju situaciju jer imamo dovoljno novca da potrošimo na hranu, ali jedemo i hranu koja ima malo vlakana, a bogata je rafiniranim škrobom i mastima, kao i kalorijama”, kaže profesor.
Lorkowski je također objasnio šta ne jedemo dovoljno i koju hranu bi trebalo unositi više.
“Dakle, ozbiljan problem uočen u našoj studiji je nizak unos vlakana. Ne jedemo dovoljno proizvoda od cijelog zrna. Preferiramo brzu hranu koja se sastoji i od rafiniranog škroba i masti. Ove namirnice obično sadrže malo vlakana, a također i mikronutrijenata i elemenata u tragovima”, rekao je profesor te dodao: “Naš unos natrijuma je generalno previsok. Volimo slatku i slanu hranu i glavni problem je što smo se navikli na takav ukus. Zatim, kako starimo, vjerovatno nam je potrebno više soli i šećera da bismo pronašli nešto ukusno. Kao što je navedeno u našoj studiji, više od 50 posto svih smrtnih slučajeva je rezultat neunošenja dovoljno integralnih žitarica i voća, kao i prevelikog unosa natrijuma.”
Lorkovski je objasnio da je u Njemačkoj 50 posto stanovnika gojazno.
“Više od 50 posto Njemaca je gojazno. Dakle, definitivno imamo problem sa gojaznošću i njenim posljedicama kao što je dijabetes melitus. Osim kalorijskog unosa, u Njemačkoj ne jedemo dovoljno namirnica biljnog porijekla, poput voća i povrća, ali je potrošnja mesa i mesnih proizvoda prevelika. Iz studije znamo da je unos cijelog zrna i vlakana glavni pokretač u prevenciji ukupnog mortaliteta, kardiovaskularnih bolesti, dijabetes melitusa tipa 2 i kolorektalnog karcinoma. S druge strane, ako jedete više integralnih žitarica, obično se bolje zasitite i jedete manje”, zaključio je.
Profesor naglašava da ljudi ne razmišljaju o hranljivim materijama već impulsivno kupuju određene prehrambene proizvode, od koji su mnogi jako štetni. Među namirnicama koje smo uvrstili u našu svakodnevnu ishranu, a izuzetno su nezdrave su i bijeli hljeb, energetske pločice (sadrže od 15 do 30 grama šećera po pločici), soja (većina plodova soje je genetski modificirana), šećer i prerađena hrana.
Stefan Lorkowski je profesor na katedri za nutricionističku biohemiju na Institutu za ishranu Univerziteta Friedrich Schiller u Jeni, u Njemačkoj. Pridonio je radu “Zdravstveni efekti rizika u ishrani u 195 zemalja, 1990-2017” koji je objavljen u naučnom časopisu “The Lancet”.
