Magnezij učestvuje u stotinama procesa u organizmu, uključujući rad srca, kostiju i mozga, te pretvaranje hrane u energiju.
Preporučeni dnevni unos za žene od 19 do 30 godina iznosi 310 mg, a od 31. godine 320 mg, dok je za muškarce od 19 do 30 godina preporuka 400 mg, a nakon 31. godine 420 mg. Nizak unos povezuje se s dijabetesom, osteoporozom, migrenama i srčanim bolestima, iako je stvarni deficit kod inače zdravih odraslih osoba relativno rijedak.
Među znakovima koji mogu upućivati na nedovoljan unos magnezija su promjene u srčanom ritmu i poteškoće s koncentracijom. Mnogi od ovih simptoma mogu imati i druge uzroke. Kod neredovnog srčanog ritma, bolova u prsima, otežanog disanja, nesvjestice ili drugih naglih i teških simptoma savjetuje se hitno javljanje ljekaru.
Unos magnezija može se povećati kroz hranu poput sjemenki bundeve i chije, badema, špinata, indijskih oraščića, kikirikija i sojinog mlijeka. Preporučuje se dodavanje orašastih plodova i sjemenki u salate ili jogurt, izbor zdjele s grahom i povrćem umjesto mesa, manja porcija tamne čokolade s orašastim plodovima te zamjena rafiniranog hljeba i tjestenine integralnim varijantama.
Raznovrsna ishrana s cjelovitim žitaricama, mliječnim proizvodima, voćem, povrćem, orašastim plodovima, sjemenkama i mahunarkama može pomoći da se unese dovoljno magnezija.
