BiH

Objavljen plan otplate duga FBiH: U dvije godine na naplatu dolazi 1,4 milijarde KM










Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Admir Čavalić (SBiH) u izjavi je komentarisao plan isplate unutrašnjeg i vanjskog duga FBiH.

Unutrašnji dug je dug koji je dijelom u rukama same države i dijelom njenih građana, dok se vanjski dug odnosi na dug drugim državama, stranim i međunarodnim fondovima i institucijama.

Prema planu isplate duga, FBiH će ove godine morati otplatiti 106 miliona KM unutrašnjeg duga i 671 milion KM vanjskog duga. Već sljedeće godine morat će otplatiti 71 milion KM unutrašnjeg duga i 692 miliona KM vanjskog duga. Čavalić je konstatovao da će upravo ova i sljedeća godina biti najizazovnije u otplati duga.

“Može se iščitati određena stabilnost u otplati ukupnog duga. Očekivano je da godine koje su nam bliže donose veći teret, izuzev 2036. kada imamo malo više obaveza po osnovi vanjskog duga. Najizazovnije godine u otplati vanjskog duga bit će 2023. i 2024.,” ukazao je.

Kada je u pitanju otplata duga, napomenuo je da isplata duga Republike Srpske ima i geopolitički kontekst.

“Ovo je još interesantnije kada se (plan otplate duga FBiH) poredi sa profilom otplate duga u RS-a koji je blago drugačiji i izazovniji. U ovom entitetu se generiraju, ne samo ekonomski, već i geopolitički izazovi, kao što su pokušaji da se dobiju krediti od Rusije, Kine ili Srbije,” podsjetio je.

Čavalić je naveo zašto je potrebno imati informaciju o otplati duga.

“Ovu informaciju trebamo znati kako bismo kao porezni obveznici znali koje godine će biti izazovne. Silazna putanja pokazuje da je riječ o stablizirajućem stanju, tj. da je lijepo raspoređeno,” rekao je.

Kako se utvrđuje plan otplate

Pitali smo ga kako se utvrđuje plan otplate duga, tj. šta se uzima u obzir prilikom izrade ovog plana.

“Najviše zavisi od dva donositelja odluka. Prvi je Vlada FBiH koja može odrediti rok otplate, prije svega u kontekstu unutrašnjeg duga pri izdavanju vrijednosnih papira, a onda i u kontekstu vanjskog duga pri pregovorima. Drugi donositelj odluka su vanjski kreditori, a to Svjetska banka (WB), Evropska investiciona banka (EIB), Međunarodni monetarni fond (MMF), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Pariski klub, Evropska komisija, Vlada Španije idr. To su neki od najvećih vanjskih kreditora,” objasnio je.

Prema njegovim riječima, oni daju komociju otplate i daju mogućnost da se ne plaća u određenom roku. Istakao je kada se može desiti problem pri otplati, a istakao je da je taj problem zadesio RS.

“Problem može biti kada izmakne kontroli pritisak vanjskog i unutrašnjeg duga, tj. da u jednoj godini bude izuzetna otplata vanjskog duga, a pri tom se mora raditi na unutrašnjem kratkoročnom zaduživanju kako bi se servisirale tekuće obaveze. To je problem RS-a u ovoj godini,” naglasio je.

Pitanje visine duga

Također smo ga pitali da li je dug FBiH visok. Ne misli da je visok, ali je mišljenja da bi trebao ostati u trenutnom iznosu.

“Nije, ali bi trebao ostati u ovom iznosu. Mi smo jučer imali Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta FBiH. Konstatovali smo da bi bilo dobro da se nova vlada domaćinski odnosi prema ovom pitanju. Spomenuli smo premijera RS-a Radovana Viškovića (SNSD) koji je indirektno pohvalio FBiH za upravljanje dugom,” kazao je.

Osvrnuo se i na zaduženost kantona, konstatirajući da ne postoji razlog za brigu.

“FBiH jeste decentralizirani entitet, tj. postoje dugovi kantona. Osim Kantona Sarajevo koji se možda malo više zadužio u apsolutnom, a ne relativnom smislu, uglavnom je mirna voda, a naročito kod općina i gradova koji imaju limite zaduživanja,” ukazao je Čavalić.

Tema razgovora bilo je i to da li postoji optimalni iznos duga države.

“Mislim da se ne može kazati da postoji optimalan dug. Optimalan bi bio onaj koji podrazumijeva da dužnik vraća dug u roku, a da ima stope ekonomskog rasta na bazi datog zaduživanja. Dokle god ekonomija raste na osnovu datog duga, onda je dug u nekom optimalnom iznosu,” naveo je.

Objašnjavajući prethodni stav istakao je primjer Grčke i Japana.

“Navedimo primjer Grčke i Japana. To su države koje su relativno dosta zadužene, daleko više nego Bosna i Hercegovina. Međutim, Japan ima daleko veću perspektivu otplate duga nego Grčka i mogućnost novog zaduženja. Nekada upadnemo u zamku tih relativnih postotaka i nekada ne treba slijepo vjerovati navedenom. No, moguće je uporediti dva entiteta, jer je riječ o sličnoj strukturi i zato je lakše raditi tu komparaciju,” rekao je.

Prijedlozi MMF-a

Komentarisao je i prijedlog MMF-a da FBiH smanji budžetsku potrošnju čiji znatan dio čini potrošnja na plate radnika u javnom sektoru.

“Klasični lijek protiv inflacije je usporavanje rasta plata, koliko god nama to izgledalo nekonvencionalno. To se radi širom svijeta. Činjenica je da su plate rasle u dijelovima javnog sektora, a mislim da se to desilo zbog pritiska sindikata. Vjerovatno MMF želi dati recept da se ograniči ili uspori rast plata kako bi se obuzdala inflacija,” ukazao je Čavalić.

Podsjetio je da je i MMF-ov prijedlog za rast kamatnih stopa također mjera protiv inflacije



Izvor
Klix.ba

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button