Krajem maja ove godine bankarski sektor Evropske unije (EU) presretno je saopćio da su EBRD i italijanska banka Intesa Sanpaolo dogovorili kreditnu liniju za mala i srednja preduzeća na Zapadnom Balkanu koja se odluče poslovati sa kineskim partnerima, odnosno učestvovavati u projektima koje u našem dijelu svijeta namjerava realizirati Narodna Republika Kina. Krediti namjenjeni preduzećima sa Balkana, uključujući i ona iz Bosne i Hercegovine, dio su kineske volje da se što snažnije učvrste u ovom dijelu svijeta kroz inicijativu Jedan pojas – Jedan put, čiji je popularniji naziv Novi put svile.
Put na Mjesec
U sklopu te inicijative na Balkan bi u narednim godinama trebalo stići minimalno 20 milijardi eura, najviše u infrastrukturne projekte i energetiku. Početak toga je već sada vidljiv: u Srbiji i Crnoj Gori kroz sufinasiranje infrastrukturnih projekata poput državnih autocesta, a u Bosni i Hercegovini kroz finansiranje i izgradnju ključnih elektro-energetskih objekata poput Termoelektrane u Stanarima i Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli. No, šta je Novi put svile, inicijativa koja bi nam sa Istoka mogla donijeti ekonomsko blagostanje?
-Novi put svile je ekonomsko-geopolitički projekat aktuelnog rukovodstva NR Kine koji se oslanja na zasade onog starog puta svile kojim je Marco Polo prije mnogo stoljeća povezao istok i zapad Starog svijeta. I baš kao što je taj stari pustolov donio istočne izume u Evropu, tako i danas postoji želja da se u globaliziranom svijetu poveže narastajući kineski div sa evropskim podkontinentom. Uprošćeno kazano, kineska narastajuća ekonomija želi svoje znanje i resurse uložiti u Evropu, i to i radi. A Evropa, sa svim svojim problemima, ima izrazitu potrebu za kvalitetnim znanjima u oblastima koje su, ipak, oskudne. Još jednom da uprostim, možete li zamisliti da Evropska unija pošalje čovjeka na put na Mars? Može li SAD? Kina? – pita se kroz svoj odgovor Faruk Borić, dobar poznavalac Kine i predsjednik Udruženja „Bosansko-kinesko prijateljstvo“.
Bosna i Hercegovina se nalazi na novom putu svile i to preko njegova dva dijela. Prvi ide preko Njemačke i Turske, a drugi preko Mediterana. No, koliki je značaj naše zemlje na tom putu?
-Mi smo, i to moramo shvatiti, na marginama i evropskih i svjetskih silnica, nikako ne u središtu. Kina prevashodno želi surađivati još dublje i više sa Evropskom unijom i mi, kao država koja graniči sa tom konfederacijom, idealan smo partner koji ispunjava većinu uvjeta propisanih od eurounijskih struktura. Naša “mana” može postati naša prednost. Zapravo, mora – zaključuje Borić ističući da su Kinezi najviše zainteresovani za projekte u oblasti energetike.
Energetika
-U Bosni i Hercegovini su uglavnom fokusirani na energetiku. A da bi to bilo isplativo onda ide i infrastruktura. Ja se nadam da će Kinezi, koji imaju know-how i novca, raditi nekoliko putnih pravaca kroz BiH. Naš posljednji energetski projekat, mislim od domaće pameti, bio je Jablanica. Sve ostalo radili smo u kooperaciji. Autoputeve smo gradili uz pomoć Turaka. Iluzija i utopija je da mi to možemo sami – zaključuje Borić.
Najvažniji kineski projekti u regionu
Bosna i Hercegovina
Termoelektrana Stanari, ukupne snage 300 megavata. Kineska razvojna banka (CDB) finansirala je projekat sa 350 miliona eura. Ukupna vrijednost projekta je 550 miliona eura.
Blok 7 Termoelektrane u Tuzli, ukupne snage 450 megavata. Kineska kompanija Gazhouba nedavno je potpisala predugovor sa Elektroprivredom BiH, vrijedan oko 722 miliona eura.
Termoleketrana u Banovićima, snage 350 megavata. Projekat je vrijedan oko 200 miliona eura, a ugovor o izgradnji je potpisan u sklopu samita 16+1.
Srbija
Izgradnja trećeg bloka Termoelektrane Kostolac B u saradnji sa Elektroprivredom Srbije. Snaga bloka je 350 megavata, a ukupna vrijednost projekta je između 715 i 970 miliona eura.
Novi blok Termoelektrane Nikola Tesla B3. Procjenjuje se da će ukupna vrijednost radova preći dvije milijarde eura, te da će Srbija na taj način dobiti vrijedan energetski objekat.
Projekat izgradnje mosta Zemun – Borča dužine 1.500 metara koštat će oko 170 miliona eura, a ukupni radovi sa pristupnim saobraćajnicama vrijedit će 260 miliona eura.
Modernizacija željezničke pruge Budimpešta – Beograd – Bar koštat će 800 miliona eura, a finansirat će je kineske banke. Projekat je također dogovoren u sklopu inicijative 16+1.
Gradnja dionice autoceste na Koridoru 11 koji prolazi kroz Srbiju u dužini od 50 kilometara. Kinezi su Srbiji za ovaj projekat dodijelili kredit u iznosu od 333 miliona eura.
Hrvatska
Inicijativa za izgradnju privredno-tehnološke zone oko luke u Rijeci. Kina je izrazila spremnost da gradi terminal u Rijeci. Iznos sredstava je nepoznat jer Hrvatska strana do sada nije odgovorila na ponudu.
Crna Gora
Izgradnja autoceste Bar – Boljare uveliko traje, a tokom prošle sedmice probijen je najzahtjevniji tunel na ovoj cesti koja spaja jug i sjever Crne Gore. Vrijednost projekata je 809 miliona eura.
Makedonija
Kinezi će na rijeci Vardar graditi 12 mini hidrocentrala ukupne snage 325 megavata. Kineska razvojna banka finansira 85 posto projekta koji u konačnici košta 1,5 milijardi eura.
EXIM banka iz Kine dala je kredit Makedoniji za izgradnju 110 kilometara autoceste od Kičeva do Štipa. Ukupna vrijednost projekta iznosi 580 miliona eura.
Izvor: faktor
