U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993, napad na srednjobosansko mjesto Ahmići izvele su lokalne postrojbe HVO-a.
Mi dolje potpisane/i, u povodu 32. obljetnice ratnih zločina počinjenih u Ahmićima pokraj Viteza,
upućujemo javnosti zajedničku izjavu:
Haški sud je ove zločine okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Jedan je to od
najokrutnijih zločina na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen
tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba bošnjačkog etniciteta.
24 ih je ranjeno, uništeno je 169 kuća te dvije džamije. 32 ubijene žrtve bile su žene, a 11 djeca mlađa od 18 godina.
Dario Kordić, bivši predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, između
ostalih, osuđen je po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina za ratne zločine počinjene u središnjoj
Bosni, uključujući i Ahmiće. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je zaključio da je
pomenuti zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba između Republike Bosne i
Hercegovine i Republike Hrvatske. Pravomoćno je potvrđeno da je “Hrvatska ostvarivala sveukupnu
kontrolu nad HVO-om“ te „rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a.“
Od hrvatskih vlasti zahtijevamo da se odgovorno odnose prema ratnom zločinu počinjenom u naše ime.
Na način da obilježavaju ovaj datum te odaju pijetet civilnim žrtvama ubijenim u naše ime na teritoriju
Bosne i Hercegovine na isti način kao što se odaje poštovanje žrtava poginulih u ratu na prostoru
Hrvatske.
Zahtijevamo da se informacije o ovom zločinu uvrste u sve oblike povijesnog sjećanja putem javnih
medija i institucionalnih manifestacija. Također, da se uvrste na odgovarajući i odgovoran način u
povijesne udžbenike.
Zahtijevamo da glavni grad Republike Hrvatske preuzme svoj dio odgovornosti za suočavanje s prošlošću.
Da imenuje Trg ahmićkih žrtava u Gradu Zagrebu.
Trg ahmićkih žrtava je važan kao iskaz pijeteta žrtvama ratnog zločina. Doprinosio bi osvještavanju i
educiranju javnosti, te prevenciji zločina. Već treću godinu zahtijevamo od Grada Zagreba pozitivan
odgovor na inicijativu. Istina, sjećanje i dobrosusjedski odnosi trebali bi se graditi djelima, a ne samo na riječima.
ADRESA: Grbavička 51, 71000 Sarajevo, BiH, TEL: 033 978 600, FAX: 033 978 605, E-MAIL: official.udik@outlook.com, WEB: www.udik.org
CENTRALNA EVIDENCIJA SPOMENIKA (CES): prijavispomenik@gmail.com; PRESS: Tel: 061 603 820, E-mail: official.udik@gmail.com
Odgovornim obrazovanjem i informiranjem građana, Republika Hrvatska može napraviti
konkretan korak u sprečavanju ponavljanja ovakvih zločina u budućnosti.
U srijedu 16. travnja 2025. na Trgu bana Josipa Jelačića u 12:00 sati organizirat ćemo antiratnu akciju u
znak sjećanja na žrtve Ahmića. Istog dana, u 17:00 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu
održat ćemo okrugli stol „Zašto je Zagrebu potreban Trg ahmićkih žrtava?“. Govorit će: Marijana Senjak,
psihoterapeutkinja koja je specijalizirala traumatsku psihologiju; Tamara Opačić, glavna urednica
društvenog magazina Nada; Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a (Sarajevo).
Moderatorica će biti
Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.
Centar za žene žrtve rata – ROSA, Zagreb
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo
Centar za građansku hrabrost, Zagreb
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb
Ženska mreža Hrvatske
