NATO Savez donio je odluku da u Bosnu i Hercegovinu pošalje bataljon svojih rezervnih snaga.
Utemljenje za ovakvu odluku u NATO-u su našli u aranžmanu ‘Berlin plus’ kroz koji su NATO i EU dogovorili saradnju po pitanjima odbrane i sigurnosti.
Ovim sporazumom Evropska unija ima pravo pristupa sigurnosnim kapacitetima NATO saveza u slučaju potrebe. U sklopu jednog takvog aranžmana, uspostavljen je i EUFOR.
I sam Dejtonski mirovni sporazum predvidio je i nedvosmisleno utvrdio stalno prisustvo NATO snaga u BiH, koje prema slovu Sporazuma Član I, stav 1. tačka b., „može uspostaviti takve snage koje će djelovati pod vlašću te podložno vodstvu i političkom upravljanju Sjevernoatlantskog vijeća (u daljem tekstu “NAC”) kroz zapovjedničko ustrojstvo NATO-a.” Treba podsjetiti da su na ovaj Sporazum svoj potpis stavile i Savezna Republika Jugoslavija (današnja Srbija) kao i Rusija u svojstvu svjedoka.
Podsjetimo, danas je u Briselu predsjedavajući Predsjedništva BiH Deniss Bećirović predložio generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu da obnove prisustvo u vojnim bazama u BiH.
“Predložio sam i konkretne prijedloge, između ostalog da NATO kroz sveobuhvatnije implementiranje akcionog plana za članstvo definira viši i konkretniji nivo povezanosti BiH i NATO. Predložio sam periodično održavanje sastanaka i eventualno prisustvo NATO-a u vojnim bazama u BiH kako bi se preveniralo narušavanje mira, a svi smo svjedoci da u posljednje vrijeme nažalost imamo takve poteze.
Stoltenberg je izrazio duboku zabrinutost secesionističkom politikom u BiH koju je nazvao nesmotrenom i opasnom jer podriva teško postignuti napredak i otežava reforme koje bi koristile građanima.
