“Svjetski ekonomski rat” ulazi u novi teški period nakon ponovnog zaoštravanja situacije s Rusijom zbog optužbi za ratne zločine na račun Vladimira Putina te zbog propasti dvije velike banke u SAD-u i Evropi. Posljedično će to dovesti i do poskupljenja u Bosni i Hercegovini.
Finansijska kriza kojoj svjedočimo ulazi u novu fazu koja je vezana za finansijske institucije. Kako će to utjecati na građane BiH te šta bi bila poželjna reakcija nadležnih, razgovarali smo s ekonomskim analitičarom Draškom Aćimovićem.
Početak novog kraha bio je bankrot nekoliko američkih banaka, a nastavio se kroz krizu bankarskog sistema u EU i s propasti velike Credit Suisse banke.
“Za Credit Suisse banku prije nekoliko godina niko ne bi mogao pomisliti da može doći do kraha. Dionice su otkupljene po cijeni od 0,5 švicarskih franaka, što je samo oko tri posto od vrijednosti koju je imala prije više od godinu, a i dogovor je napravljen bez saglasnosti akcionara što znači da su oni izgubili novce. To je veliki udar, a vidjet ćemo da li je gašenjem te banke ugašeno i sve ono što je bilo negativno i toksično,” rekao je Aćimović.
Glavni uzroci kraha banaka su prema njegovom mišljenu: prekomjerno štampanje novca, rat u Ukrajini, pandemija i pohlepa.
“Problem je enormno štampanje novca bez pokrića koje je dovelo do poremećaja na tržištu. Većina tog novca u Evropi je bila plasirana u evropske obligacije, obveznice evropskih drzava. Međutim, to je trebalo biti povučeno na mjesec dana prije rata da bi se zaustavila inflacija, ali je ratom došlo do velikog poremećaja i nisu uspjeli da povuku taj novac. Znači on je ostao u opticaju te smo dobili jedan nekontrolisani sistem,” naveo je Aćimović.
Psihološki efekat ima veliki utjecaj na ekonomska kretanja pa je tako posljednja informacija o optužbi Vladimira Putina za ratne zločine doprinijela novoj krizi. Osim toga, nakon što su dionice Credit Suisse banke pale, saudijski investitor je kazao kako više neće kupovati akcije banke. Usljed takvih događaja, dolazi do panike, a što dalje vodi ka odlivu novca
“Uvijek postoji i psihološki efekat na finansijski sistem. Banke, osiguravajuća društva, generalno finansijski sistem voli tišinu. Bilo kakvo uznemirenje može biti problem, to je taj takozvani ‘bank run’ odnosno kako mi to zovemo popularno ‘na šalterima je danas ogroman red’. Kada dođe do naglog povlačenja i stvaranja panike, dolazi i do ovakvih stvari. Svaka loša vijest može izazvati paniku i kapital odmah bježi iz tih banaka jer ljudi podižu previše novca,” kazao je.
S tim u vezi, objašnjava da su u BiH depoziti osigurani samo do 70.000 KM.
“Zamislite ljude koji imaju više od te sume na računu, ako krenu u panici povlačiti svoj novac, doživjet ćemo isti krah i u BiH,” rekao je Aćimović.
Rastu kreditne kamate, kao i cijene namirnica
Evropska centralna banka je podigla kamatnu stopu za još 0.5 posto. To znači da situacija postaje još teža za one koji imaju kredite bez fiksne kamatne stope. Porast kamate od pola procenta će se odraziti odmah na kredite građana.
“S jedne strane imate rast kamata kojima treba da zaustavite inflaciju, ali zbog turbulentne krize bankarskog sistema, ne možete obuzdati inflaciju, novac izlazi,” rekao je.
Ističe da u BiH i svijetu možemo očekivati daljnje povećanje cijena, pogotovo prehrane.
S druge strane je pozitivan pad cijena energenata, pogotovo gasa.
“Ovaj pad cijena energenata koji imamo je očekivan i to bi trebali iskoristiti da napravimo zalihe da imamo bar ovu zimu bezbjednu,” predložio je Aćimović.
Šta u BiH možemo uraditi da ublažimo krizu
“Još u prošlom sazivu nije urađena osnovna stvar, nije restruktuiran kreditni portfolio države i entiteta kako bi se oslobodili skupih dugova. Zatim ulazi se u kapitalne investicije u momentu kada kamate drastično rastu. Ovo nije vrijeme za nove kapitalne projekte, već da se završe započeti,” rekao je Aćimović.
Fiskalno vijeće BiH nije razmatralo još uvijek novu krizu, niti poduzelo bilo kakve konkretne korake za relaksaciju situacije. Ono što je Aćimović navodi kao prioritet, pored obustave novih javnih nabavki i novih kapitalnih investicija, je i pomoć socijalno ugroženom stanovništvu.
“Nije vrijeme za nove kancelarije, nove aute i novi namještaj. Fiskalno vijeće treba izaći i umiriti javnost, vidjeti kolike su rezerve, jesu li ugrožene banke i da se o tome upoznaju građani. Građani vide informacije iz medija i to može dovesti do haosa,” rekao je.
Aćimović ističe da postoji mnogo stvari koje je BiH već trebala napraviti, a na prvom mjestu Fiskalno vijeće treba izaći u javnost i odgovoriti na strahove građana. Vrlo je važno da objasne šta je s povećanjem duga BiH, šta se dešava sa finansijama BiH i situacijom u svijetu.
“Razlog zašto nije vrijeme za velike državne infrastrukturne projekate su visoke kamate u ovom trenutku. To je trebalo uraditi ranije i pogotovo zaustaviti javne nabavke koje nisu potrebne jer se novci moraju usmjeriti u drugom pravcu,” kazao je.
Začarani krug – rješavanje jedne krize vodi u drugu
Evropa i svijet također pokušavaju odgovoriti na krizu pa su tako Banka Engleske, Evropska centralna banka, Američka centralna banka, Banka Japana, Švicarska nacionalna banka i Banka Kanade najavili poteze koji bi omogućili likvidnost banaka.
“Omogućavaju veću likvidnost banaka da bi tako ugasili bankovnu krizu. Povećanjem kamata se pokušava smanjiti inflacioni udar. Međutim, to je opet jedan krug za koji nisam siguran da će zaustaviti inflaciju,” navodi Aćimović.
Rješavanje određene bankovske krize dovodi do drugih problema.
“Osim što usljed propasti banke dolazi do otpuštanja velikog broja građana, dolazi do problema i u firmama koje su se vezale za banku. Vrlo je teško zaustaviti inflaciju na taj način. Ova finansijska kriza je dovela do toga da mjere protiv inflacije koje uspostavlja Evropska centralna banka postaju nedovoljne,” zaključio je Aćimović.
