Sjedinjene Američke države prva su ekonomska sila svijeta, ako države EU ne gledamo kao jedan entitet. Prošle godine ukupni BDP u prvoj sili svijeta dosegnuo je historijski visok nivo od 17 biliona i 419 milijardi dolara, što je za više od 7 biliona više od druge zemlje na listi, Kine.
No, nije sve sjajno preko bare. Naime, ukupni nacionalni dug SAD-a iznosi 19.1 bilion dolara, što je gotovo 109 posto godišnjeg BDP-a države.
Ostalih 32,5 posto je pak u vlasništvu međunarodnih subjekata, ponajprije stranih država. Prva među njima je Kina, koja drži nimalo zanemarivih 6.9 posto američkog duga ili gotovo 1.3 biliona dolara. Na drugom mjestu je Japan koji drži 1.13 biliona dolara, dok su daleko na trećem mjestu Kajmanski otoci s 265 milijardi dolara. Mala karipska državica s populacijom od 60 000 ljudi očito je popularni porezni raj za američke dolare. Kajmanski otoci, naime, ne oporezuju kompanije, što multinacionalnim firmama omogućava da tamo čuvaju ogromne svote novaca sigurnog od željnih ruku države.
Ono što je najzanimljivije od svih ovih brojki je iznos američkog duga koji u svojim rukama drži Saudijska Arabija. Na temelju Akta o slobodi informacija Bloomberg News napokon se dočepao tog podatka koji kaže da Saudijci drže nemalih 116.8 milijardi dolara američkog duga, što ih čini 13. najvećim inozemnim “vjerovnikom” SAD-a.
Američko ministarstvo financija je podatke o iznosu duga koji drže Saudijci držalo tajnim još od 1970-ih godina, budući da su te brojke spajali s dugovanjima drugim državama izvoznicama nafte, poput Irana i Venecuele. No, ta je praksa završila u ponedjeljak, potezom koji je objašnjen željom da se javnosti pruže “detaljniji i transparentniji” podaci.
Moguće je da Saudijska Arabija posjeduje i veći dio američkog duga nego li je to otkriveno u ponedjeljak, piše CNN. Narodna banka ove izvoznice nafte u martu je objavila da ima 587 milijardi u stranim rezrevama, a budući da se većina tih rezervi obično drži u američkim obveznicama, brojka od “tek” 116.8 milijardi dolara američkog duga u saudijskom vlasništvu zvuči premalo. To bi se moglo objasniti ako Saudijska Arabija dio američkih obveznica drži preko računa u drugim državama, što je praksa koju koriste Kinezi.
Također, ne treba ni zaboraviti probleme u kojima se zbog pada cijena nafte našlo Kraljevstvo – od 2014. godine Saudijci su potrošili gotovo 130 milijardi dolara svojih vanjskih rezervi, a velik dio toga je sigurno bio i američki dug.
Zašto je sve ovo bitno? U vidu nedavnih tenzija između SAD-a i Saudijske Arabije, pogotovo pitanja objave 28 stranica izvještaja neovisne Komisije o napadima 11. septembra, a koji navodno impliciraju upletenost članova saudijske vlade u napad, iznos američkog duga koji drži ta država pretvara se u potencijalno oružje.
Naime, ako se Saudijci najednom riješe velikog iznosa američkih obveznica to bi znatno moglo smanjiti njihovu vrijednost i potencijalno destabilizirati globalni financijski sistem. Navodno je takva prijetnja već bila upućena SAD-u tokom aprila, u slučaju da američki Kongres donese zakon po kojem bi obitelji žrtava 11. septembra mogle tužiti strane vlade.
No, budući da bi taj potez mogao teško našteti i Saudijskoj Arabiji, čini se da je to ipak pusta prijetnja, zaključuje CNN.
