Tehnologija

Mladi Bosanci razvili softver: Pobijedite strahove i fobije uz pomoć virtuelne realnosti










Mogu li se uz pomoć virtuelne stvarnosti prevazići strahovi, fobije, stres, traume i razni drugi oblici mentalnih poremećaja?

Terapija različitih psihičkih poremećaja i oboljenja izlaganjem pacijenata virtuelnoj realnosti (Virtual Reality Exposure Therapy – skraćeno VRET), u svijetu medicine nije novost i već se uveliko primjenjuje u Sjedinjenim Državama i u nekim evropskim zemljama.

Grupa mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine odlučila je, prvi put na našim prostorima, razviti softver koji će kroz korištenje virtuelne stvarnosti pomagati ljudima da prevaziđu svoje strahove.

Njihov projekat časopis Techflier iz Kalifornije, koji prati razvoj pametne tehnologije iz cijelog svijeta, proglasio je najboljim startupom iz BiH koji treba imati u vidu u 2017. godini. Bosna i Hercegovina tako bi ubrzo mogla postati prva zemlja u regionu u kojoj se primjenjuje VR terapija.

– Radimo na razvijanju softvera za VR uređaje koji će se koristiti u medicinske svrhe u oblastima psihijatrije i psihologije, a cilj je pomoći ljudima u liječenju duševnih bolesti kroz korištenje virtuelne stvarnosti. Naš fokus je na tome da se poboljšaju terapije rješavanja stresa, panike i fobija. VRET terapija podrazumijeva trodimenzionalni prikaz krajolika i projekcije različitih slika koje osoba vidi kada stavi VR uređaj na glavu – objašnjava za Faktor Iva Đikić, projekt menadžerica projekta.

Prema njenim riječima, ideja je nastala prije devet mjeseci, kada je tim mladih ljudi odlučio iskoristiti podršku koja se pruža mladim bh. poduzetnicima kroz program SPARK, koji svojim članovima nudi prostor sa svom opremom potrebnom za razvoj njihovih ideja, te usluge poslovnog savjetovanja.

– Odlučili smo se baviti VR tehnologijom jer je to tehnologija novog doba, koja se stalno usavršava i razvija. Prije nego što smo započeli projekat, istraživali smo o tome koliko VR tehnologija zaista pomaže u medicini. Stupili smo u kontakt sa direktorom Instituta za kreativne tehnologije koji ima svoj VR medicinski centar u Los Angelesu. Sa njim smo gotovo svakodnevno u kontaktu putem Skypea i dosta nam je pomogao u radu na ovom projektu, prenio nam svoja iskustva, istraživanja… Inače, o tome koliki je značaj ovakve metode liječenja govori i to da rad njegovog centra finansira Vlada Sjedinjenih Država, a bazirani su na pomoć u liječenju oboljelih od PTSP-a. To su uglavnom vojnici i ratni veterani, a trenutno rade sa osobama koje su preživjele teroristički napad u Parizu 2015. godine i imaju veoma dobre rezultate – priča ona.

Pored Ive, članovi bosanskohercegovačkog VRET tima čija je baza u Mostaru su razvojni programeri Andrej i Jozo Vasilj, te Kristian Marić, koji je zadužen za marketing. Nakon što prođu sve faze testiranja, očekuju da će se njihov proizvod naći u bolnicama i klinikama u cijeloj BiH.

– Softver, odnosno uređaj neće biti u komercijalnoj prodaji, niti će se moći koristiti bez stručnog nadzora jer tu postoje jasno određena etička pravila i za medicinu i za VR uređaje. Za sada smo uspostavili saradnju sa poliklinikom ‘Vitalis’ iz Mostara i u naredna dva mjeseca će kod njih biti održano testiranje našeg prozvoda, na temelju kojeg ćemo dobiti konkretne i validne rezultate. Prvi proizvod, koji je već završen, namijenjen je za umanjenje stresa. Što manje stresa, što manje bolesti i što više opuštenih i sretnih ljudi. Marljivo radimo na tome s nadom da će se naš trud isplatiti – kaže naša sagovornica.

Termin “Virtual reality therapy” (VRT) prvi je upotrijebio američki profesor Max North početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. North je bio jedan od pionira u razvoju tehnologije virtuelne stvarnosti i njene primjene u medicini. Ustanovio je da su mnoge fobije kod ljudi, poput straha od visine i letenja avionom, javnog nastupa, zatvorenih prostora i slično, obično potaknute nekom vizuelnom ili zvučnom stimulacijom.

Tokom VR terapije, terapeut prati reakcije pacijenta na monitoru. Za razliku od tradicionalne kognitivno-bihevioralne terapije, VR tretmani mogu se prilagođavati pacijentu kroz podešavanje slike, zvuka i vibracija te se na taj način omogućava i terapeutu da utvrdi koji su to “okidači” za određene reakcije kod pacijenta.



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button