Kada smo pod stresom, to može imati snažan utjecaj, ne samo na naše emocije, već i na naše navike i izbore. Ono na šta stress naročito utiče su naše prehrambene navike.
Kad smo pod stresom, briga o sebi trebala bi biti na prvom mjestu. Osnovne navike kao što su spavanje, vježbanje i jedenje, kada smo pod stresom, padaju u drugi plan, jer smo fokusirani na nešto drugo. Čak, kada je stres hroničan ili van kontrole, nije neuobičajeno da posegnemo za hranom kao utjehom, piše Bbcgoodfood.com.
Prejedanjem se može utjecati na nekoliko faktora od dosade do depresije. U stresnim situacijama naša tijela oslobađaju kortizol (hormon stresa). To zauzvrat potiče oslobađanje inzulina što dovodi do želje za ugljikohidratima i hranom bogatom masnoćom.
Iako je povremeno “popuštanje hrani” ugodan dio prehrane, prejedanje može postati problematično kada je mozak uvjetovan tim da je hrana ono što nam je potrebno kako bismo se osjećali bolje tokom stresnih situacija.
Razmisliti o situacijama zbog kojih se prejedate. Jednom kada stvorite svijest o lošim navikama, možete lakše primijeniti neke metode kako biste ih se riješili.
Ne moramo izbjegavati omiljene namirnice, jednostavno moramo znati postaviti granicu u hrani kako bismo mogli uživati u njoj bez negativnih posljedica. Također možete probati da neku omiljenu namirnicu zamijenite drugom, tako ćete brzo postići osjećaj smirenosti i kontrole. Isto tako, ono što vam može pomoći je da pravilno rasporedite obroke.
Kad jedemo, a nismo gladni, to je zato što zapravo tražimo zadovoljstvo i utjehu, a ne hranu. U ovom je slučaju zaista korisno imati popis alternativnih aktivnosti zbog kojih ćete se osjećati bolje. Naučnici preporučuju meditaciju, vježbanje, druženja…
Loša prehrana može dovesti do smanjene raznolikosti bakterija u našim crijevima što opet može dovesti do jače želje za šećerom. Jednako tako, ako imate malo hranjivih sastojaka kao što je magnezij, možda ćete imati povećanu želju za hranom poput čokolade, banana i avokada – koje su prirodno bogate ovim mineralom.
