U fokusu

Između nestručnosti i populizma: Sistem par-nepar u saobraćaju je najlakši, ali nije rješenje

O tome koliko je opravdano uvesti sistem par-nepar u saobraćaj, koliko je to populistička, a koliko opravdana mjera i da li je to rješenje, razgovarali smo sa stručnjakom za cestovni saobraćaj Ševalom Kovačevićem.

On smatra da uvođenje sistema par-nepar, ali i njegovo izbjegavanje ima opravdanje.

Možda će Vas zanimati i:

“Potrebno je vidjeti šta je manja šteta za građane. Treba imati na umu da se ne bi smio paralisati transport, jer mnogo toga zavisi od prijevoza. Uvođenjem sistema par-nepar redukuje se 50 posto vozila i stavlja se van funkcije. Imali smo vremena posljednje dvije-tri godine da napravimo studiju i da se povuku sredstva iz EU fondova, naročito kada je riječ o ekologiji. Puno govorimo o posljedicama, a uzroke ne otklanjamo”, ističe naš sagovornik.

Starost vozila

Vozila koja direktno i u najvećoj mjeri ugrožavaju zdravlje građana su vozila s euro normom 1 i 2, odnosno vozila bez katalizatora stara čak 30 i više godina.

“To su vozila koja izbacuju gotovo sirovu naftu. Takva vozila treba sklanjati s ulice”, smatra Kovačević.

Ševal Kovačević, stručnjak za cestovni saobraćaj (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Ševal Kovačević, stručnjak za cestovni saobraćaj (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Nameće se pitanje kako takva vozila prođu tehnički pregled.

“Apsurdno je da se u jednom entitetu ta taksa za testiranje ispušnih plinova naplaćuje, a u drugom ne. Ne primjenjuje se dosljedno pravilnik koji prati Zakon o sigurnosti saobraćaja. A kuda ide od 15 do 17 miliona KM godišnje na osnovu te takse, ne bih komentirao. Generalno, inspekcije i policija bi morali uvesti vanredne aktivnosti, isključivati takva vozila iz saobraćaja. Vlasnici tehničkih pregleda su uvezani s ministrima i sličnim funkcionerima koji im omogućavaju da prave takve propuste, da daju odobrenje vozačima starijih vozila da mogu biti učesnici u saobraćaju”, poručuje Kovačević.

Sarajevo je u kotlini i jedino prirodno strujanje zraka koje je moguće je prvac istok-zapad.

Šta je rješenje

“Posljednjih godina imamo ‘neprijateljski’ urbanizam, izgradnja novih zgrada je u velikoj mjeri onemogućila dovoljno strujanje zraka. Rješenje treba tražiti u privatnim ložištima koja u ogromnoj mjeri zagađuju zrak. Tu treba da se uključi i Mašinski fakultet s rješenjima. Treba se ugledati i na druge gradove. U brojnim evropskim gradovima zna se unaprijed tri-četiri godine koja vozila će moći ili neće moći učestvovati u saobraćaju, u zavisnosti od stepena ispušnih plinova koje emituju”, ističe Kovačević.

Naglašava da su neke privremene mjere poput par-nepar deplasirane i to nije nikakvo rješenje.

“Zašto bismo iz saobraćaja isključili vozilo staro naprimjer godinu, naročito ako je riječ o privrednom vozilu, a drugi dan dozvolili vozilu koje je staro 30 i više godina da učestvuje u saobraćaju. Moramo biti analitični, šta i ko ugrožava, šta su rješenja i sistemski pristupiti ovome. Automobili u znatnom procentu doprinose zagađenu. Ipak treba biti iskren, ovo nije iznenada. Mi se godinama gušimo u zagađenom zraku. Ali šta smo poduzeli da to spriječimo. Šta se loži u privatnim ložištima. Šta se stimuliše kad je riječ o alternativama. Ovdje se mora sistemski raditi. Onog ko ugrožava treba sankcionirati. Privatna ložišta su glavni uzročnik. Automobili da, ali starija godišta i kotlovnice bez filtera. Utopljavanje zgrada je također jedno od rješenja, da bi bila manja potreba za dodatnom toplotom. To moraju raditi ljudi iz struke, ne mogu o ovome odlučivati ljudi koji o zakonima termodinamike ne znaju ništa. Ovdje stanovništvo strada, ovo je pritisak i na zdravstvo. Građani obolijevaju i to mora biti u prvom planu”, zaključuje naš sagovornik.

Klix.ba

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button