Iako se mnogi stručnjaci ne slažu oko toga da li, recimo, marihuana uopće spada u opasne droge, većina će se složiti oko pet najopasnijih supstanci koje izazivaju najgoru ovisnost.
Bitna mjera u konzumiranju droga jeste lučenje dopamina, odnosno hormona koji je zaslužan za “samonagrađivanje” mozga koji ukoliko prelazi granice normalnog posljedično stvara veliku ovisnost.
1. Heroin
Ova droga ima ocjenu 2,5 od mogućih 3 i predstavlja opijat koji može izazvati rast dopamina u mozgu za oko 200 posto. Pored ovisnosti koju zbog toga stvara, heroin je opasna droga zbog činjenice da je predoziranje česta pojava. Također, heroin je društveno opasna droga čija industrija dostiže vrijednost od nevjerovatnih 65 milijardi eura.
2. Alkohol
Iako je legalan u većini država svijeta, alkohol je „osvojio“ ocjenu 2,2. U mozgu životinja može izazvati i do 360 posto veće lučenje dopamina što može izazvati opasnu ovisnost. Pretpostavlja se da će oko 22 posto konzumenata alkohola bar jednom u životu osjetiti utjecaj ovisnosti pića. Tokom 2012. godine od posljedica alkohola umrlo je tri miliona ljudi, dok statistike kažu da alkohol konzumira najmanje dvije milijarde stanovnika Zemlje.
3. Kokain
Kokain svojim utjecajem na mozak blokira njegovu sposobnost da isključi lučenje dopamina čime sistem nagrađivanja raste i do tri puta više od normalnog nivoa. Procjenjuje se da u svijetu živi oko 20 miliona korisnika kokaina, dok je vrijednost proizvodnje ove droge oko 70 milijardi eura. Oko 21 posto onih koji probaju kokain postat će ovisni bar jednom tokom svog života.
4. Barbiturati
Oni su klasa tableta koje su nekada korištene za liječenje anksioznosti i nesanice. Njihovo korištenje gasi ili zamagljuje određene dijelove mozga što za posljedicu ima stvaranje euforije u malim dozama i smrt u velikim zbog činjenice da izazivaju gušenje. Ovisnost o ovim drogama bila je zastupljenija u vrijeme legalne prodaje u apotekama. Danas, barbiturati su zamijenjeni manje opasnim lijekovima.
5. Nikotin
Nikotin je pokretač ovisnosti u duhanu koji je legalan u svim državama svijeta. Kada osoba konzumira duhan, nikotin se vrlo brzo raspoređuje u plućima i mozgu pušača. Dvije trećine korisnika duhana postat će ovisni, a do 2030. godine od posljedica pušenja godišnje će umrijeti osam miliona ljudi. Nikotin izaziva rast lučenja dopamina u visini od 40 posto. Laboratorijske životinje izbjegavaju duhanski dim, ali će postati ovisne o nikotinu koji se direktno ubrizgava u njihov krvotok.
Izvor: klix
