Ustavni sud BiH odbacio je zahtjev NSRS o preispitivanju odluke o neustavnosti Dana RS-a. Od kojeg je značaja to što je Ustavni sud BiH ipak uspio odbraniti svoj integritet?
KAZAZ: I Međunarodna zajednica i bošnjačke vlasti su stavile Ustavni sud u jednu vrlo nezavidnu poziciju kao instituciju koja je jedina u ovom trenutku odgovorno reagirala, računajući i zemlje PIC-a. Ustavni sud je pokazao dosljednost i odgovornost u očuvaju demokratskih procedura i institucionalnog povratka BiH. Može se reći da su zakazali svi osim Ustavnog suda, pogotovo se to može reći za Visokog predstavnika. BiH je bila taoc sukoba na međunarodnom planu između Rusije i zapadnih zemalja, a unutar BiH, zemlja postaje žrtvom secesionističke politike Dodika.
Usvojena je privremena mjera o zabrani održavanja referenduma. Da li sada vlasti RS-a imaju snage da provedu taj referendum posebno kada imamo u vidu da ni Srbija nije dala direktnu podršku za njegovo provođenje?
KAZAZ: Moramo reći da je Ustavni sud institucija u nezavidnom položaju jer se njegove odluke ne poštuju ni u FBIH ni u RS-u. Njihova današnja odluka potvrđuje principijelnost. Možemo Ustavnom sudu zamjerati mnogo šta ali u ovoj situaciji moramo reći da on nema izvršnih instrumenata kojima bi spriječio održavanje referenduma. Važno je napomenuti da te instrumente nema ni vlast u BiH. Suverenitet BiH izmješten je iz njenih institucija i prepušten Međunarodnoj zajednici. Kada to kažem onda mislim da direkno komandovanje vojskom i policijom u slučaju održavanja referenduma ne može imati ni Izetbegović niti bilo koja institucija i to je važno imati na umu kao što je važno imati na umu i sljedeće; RS je centraliziran entitet i može odlučivati o upotrebi tzv. represivnih instrumenata. Zašto to govorim? Zato što su dignute velike tenzije i stvorena je atmosfera straha, ali ozbiljne nemire ne treba očekivati.
Najbolji odgovor na Dodikov secesionizam nije vezivanje BiH za Erdogana, nego konstituisanje ozbiljne multietničke politike u Sarajevu. Kada bi Izetbegović izašao sa jasnom vizijom multietničke zemlje, visoko decentralizirane onda bi smo mogli reći da je bošnjačka politika bila odgovorna i da je ponudila alternativu secesionizmu.
Kakve posljedice može proizvesti ovakva odluka? Ivanić je jučer rekao da će upravo ovakva odluka dovesti do velikih posljednica, s druge strane iz FBIH čujemo pozive na hapšenje Dodika?
Te političke posljedice smo imali i samim činom donošenja odluke u NSRS. Valja reći da se secesionistička politika institucionalizirala, prešla sa retorike na institucionalne odluke, pri čemu ta politka u ovom trenutku nema snage da se realizira, drugim riječima njen cilj je odložen za povoljnije okolnosti na međunarodnom planu. Kao zemlja prešli smo “rubikonovu kocku” i možemo reći da nakon referenduma nas čeka novi tip političke krize.
Činjenica je da je prihvaćena Izetbegovićeva apelacija. U političkom smislu ovaj ishod situacije ide na ruku Izetbegoviću?
KAZAZ: On je političar bez ideologije, pragmatičar i političar koji nije dorastao ovoj situaciji. Kratkoročno gledano to će mu ponoći za dobijanje lokalnih izbora, a dugoročno gledano to će koštati BiH puno, pogotovo imajući u vidu nedostatak njegove političke vizije. Dakle, pokazalo se da bošnjačka politika ne zna artikulirati multietničku BiH, to je ključni ideološki problem zadnjih 20 godina a sve drugo su dnevno-političke igre. Dakle u dnevno-političkom smislu Izetbegović je dobio Dodika nakon što je izgubio niz bitaka, a u strategijskom smislu Dodik je dobio Izetbegovića.
