Na pitanje kakvo raspoloženje trenutno vlada među zemljama članicama Evropske unije, ambsador Kraak odgovorio je da se po dnevnom redu nedavnih sastanaka u Briselu može zaključiti da se 28 država koje čine Vijeće Evrope istovremeno bavi brojnim hitnim, složenim i politički osjetljivim pitanjima.
To uključuje unapređenje saradnje u borbi protiv terorizma, implementacija sporazuma između Evropske unije i Turske o upravljanju toka migranata i izbjeglica, jedinstven stav o utaji poreza nakon objavljivanja Panama dokumenata, odlaganje kineskog čelika, posljedice eventualnog izlaska Velike Britanije iz unije i referendum o ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Ukrajinom.
“Oni imaju zaista puno posla. Dakle, pretpostavljam da je raspoloženje među zemljama članicama znalo biti bolje, u najmanju ruku. Ipak, nadam se da će prevladati odlučnost da se nađe evropsko rješenje za probleme koje nijedna pojedinačna članica ne može riješiti sama”, rekao je Kraak.
Da bi aplikacija BiH za članstvo u Evropskoj uniji bila prihvaćena potreban je koncenzus svih država članica EU. Kraak je ponovio je da je Holandija koja predsjedava EU preuzela zahtjev za članstvo, ali da ova država nema mandat da sama odlučuje o tome šta dalje.
“Predlaganje i priprema rasprave o vjerodostojnosti aplikacije mogli bi, na primjer, biti sljedeći koraci u procesu pristupanja BiH. Sastanak Vijeća za opće poslove, konfiguracija u kojoj ministri vanjskih poslova članica EU-a razgovaraju o temama kao što su proširenje, će biti mjesto i vrijeme za takvu raspravu. Ali odluka da se održi ta rasprava se donosi konsenzusom. U Amsterdamu je 11. i 12. aprila održan neformalni sastanak Vijeća za opće poslove. BIH aplikacija za članstvo nije bila na dnevnom redu, što mi daje razlog da vjerujem da u ovom trenutku jednoglasnost među 28 članica Vijeća još uvijek nedostaje”, ističe Kraak.
Ambasadora Holandije smo pitali da li je BiH ispunila zadatke potrebne za predaju aplikacije za članstvo u EU na što je on odgovorio da su u kontaktima sa vladom BIH, Vijeće Evrope, Predsjedavajuća EU, Evropska komisija i pojedinačne zemlje članice više nego jasno dali do znanja da brzina poduzimanja sljedećih koraka prije svega ovisi o vlastitim naporima BiH.
Mehanizam koordinacije još nismo vidjeli, smatrajte taj uslov neispunjenim
On dodaje da su uslov ‘značajnog napretka u provedbi reformske agende’ i dva preduslova koje je potrebno ispuniti da bi se aplikacija smatrala kredibilnom već duže vremena dobro poznati. Naime, oni su navedeni u zaključcima sastanka Vijeća za opće poslove od 15. decembra 2015. godine.
“Kao što je gore navedeno, jasno je da se ne slažu sve zemlje EU da je BiH ostvarila potrebni ‘značajni napredak’, niti je Komisija uvjerena da je BiH ostvarila dovoljan napredak do sada. Oni čekaju da BiH pokaže opipljive rezultate u sprovođenju socio-ekonomskih reformi, kako bi se ova zemlja transformisala u održivu demokratiju sa otpornom ekonomijom i da se nešto uradi po pitanju nepravde i nejednakosti u bosanskohercegovačkom društvu”, kazao je Kraak.
Kraak posebno ističe da bi pored dokazivanja ‘značajnog napretka’, uspostava funkcionalnog mehanizma koordinacije različitih domaćih pozicija prije interakcije sa EU, te potpuna adaptacija poglavlja o trgovini iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, značajno bi poboljšali šanse da BiH aplikacija krene naprijed.
“Ali svi koji prate vijesti će primijetiti da su od kraja decembra 2015. godine razni političari obećali da je dogovor o koordinacijskom mehanizmu koji odgovara potrebama BiH ‘samo pitanje dana’. Nismo ga još vidjeli. Dakle, smatrajte taj uslov neispunjenim. Ista priča važi i za potpunu adaptaciju poglavlja o trgovini iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Razumijem da je razrada detalja sada u rukama stručnjaka iz Brisela i njihovih bosanskohercegovačkih kolega i da je naredna runda tehničkih konsultacija predviđena za kraj ovog mjeseca. Ovaj preduslov izgleda ostvariv, možda u roku od nekoliko sedmica a ne mjeseci, pod uvjetom da ne dođe do političkog uplitanja”, rekao je Kraak.
On je kazao kako se u cjelini, mora složiti sa opservacijom njemačkog kolege u nedavnom intervjuu za Oslobođenje, a koji je kazao da u tačno dva mjeseca od kada je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo u EU, nije puno urađeno na provedbi reformskog programa.
“Političkim diskursom danas dominira prepirka oko izbornih zakona, najnovija intriga stranačkih politika, te ‘ratovanje spomenicima’, isto kao što je i prije bio slučaj. Neizbježno, moj zaključak mora biti da Bosna i Hercegovina nije ispunila uvjete koje je postavilo Vijeće da bi održalo raspravu sa zemljama članicama o kredibilitetu aplikacije”, ističe Kraak.
Odgovor da vas je prije 25 godina bilo 3,8 miliona nije dovoljan za EU
Kraak je kazao da se tu ne završava priča jer je prosljeđivanje aplikacije Komisiji sa formalnim zahtjevom da pripremi mišljenje o osnovanosti ambicije BiH za članstvo u EU samo jedan od mogućih ishoda takve rasprave.
“To bi mogao biti trenutak kada će se od Komisije tražiti da Bosni i Hercegovini uputi sada već poznati ‘upitnik’. Jedno od prvih pitanja na tom upitniku će biti: ‘koliko stanovnika ima BiH u ovom trenutku? Odgovor da je prije ‘25 godina bilo 3,8 miliona’ neće biti dovoljan”, kazao je Kraak.
Ambasador Holandije je kazao da formalno govoreći, dogovor o rezultatima popisa iz 2013. godine nije uslov koji određuje kredibilitet aplikacije za članstvo, ali da je set pouzdanih, aktuelnih statistika za cijelu zemlju nezamjenjiv alat u budućim pregovorima o pristupanju.
“Na koncu, rezultati popisa će pomoći Bosancima i Hercegovcima kako bi utvrdili što oni žele da budu i gdje žele da idu: da se naprave sektorske strategije na državnom nivou koje se odnose na poljoprivredu, transport, energiju i industriju, a za nepodijeljeno, jedinstveno tržište. No, rezultati popisa će biti nerelevantni ako ne bude novca da se finansiraju troškovi tranzicije i da se zadrži trenutni status quo dok se ne pojavi nešto ispravno i prigodno. Ovoj zemlji je zato hitno potreban dogovor sa MMF-om i Svjetskom bankom”, rekao je Kraak.
On je istakao i kako su nužne odlučne akcije vlasti u entitetu Republika Srpska “da bi se očistili dijelovi bankarskog sektora” te da bi vlasti na nivou države bez daljeg odlaganja trebala zaustaviti praksu precjenjivanja lijekova.
Kraak dodaje da bez proširenih finansijskih mogućnosti i bez razvojnog kredita, implementacija socio-ekonomskih reformi, na šta se ‘nepovratno’ obavezalo 14 političkih stranaka, će biti jako teško izvodljiva.
“S obzirom veličinu i težinu izazova, brine me da, čak i nakon ‘historijskog trenutka’ predaje aplikacije za članstvo u EU, još uvijek nema pravog osjećaja urgentnosti, nema ni traga od masovne mentalne mobilizacije da se zgrabi ono što je možda posljednja prilika u dugo vremena i da se uhvati korak s ostatkom Evrope. Nema političara koji putuju kroz zemlju kako bi svojim biračima ‘prodali’, objasnili i zagovarali reformsku agendu. Jer, provođenje reformi će promijeniti živote mnogih u BiH koji su navikli na predvidljivost i lažnu sigurnost prouzrokovanu desetogodišnjom stagnacijom”, rekao je Kraak.
Na kraju razgovora ambasador Kraak kazao je da odugovlačenje ili čuvanje stvari kao što jesu, nije opcija.
“Protesti februara 2014. godine su to vrlo jasno dokazali. Građani ove zemlje, prije svega mladi koji napuštaju ovu zemlju u zapanjujuće velikim brojevima, trebaju konkretne rezultate, a reformska agenda nudi upravo to, konkretne rezultate”, zaključio je Kraak.
