COVID-19 može uzrokovati oštećenja mozga koja su vidljiva na snimkama i godinama nakon infekcije kod osoba s neurološkim simptomima dugog covida.
Novo kanadsko istraživanje dokazalo je da osobe koje su nakon zaraze razvile dugotrajnu apatiju i depresiju imaju oko 18 posto manje dopaminskih živčanih završetaka u mozgu od zdravih pojedinaca. Dugi covid, poznat i kao post-COVID sindrom, odnosi se na dugotrajne simptome koji se nastavljaju ili se pojavljuju nakon preboljenja COVID-a.
Dopamin je neurotransmiter ključan za kontrolu pokreta i motivacije. Gubitak živčanih završetaka koji ga prenose utječe na kognitivne funkcije i može pridonijeti razvoju neurodegenerativnih bolesti. U studiji objavljenoj u časopisu eBioMedicine, znanstveni tim analizirao je snimke mozga dobivene pozitronskom emisijskom tomografijom (PET) kod 24 odrasle osobe s dugim covidom i 24 zdrave osobe slične dobi.
Rezultati su pokazali da je gubitak dopaminskih živčanih završetaka povezan s manjom motivacijom, sporijim kretanjem, padom pamćenja i poteškoćama u pronalaženju riječi. Oštećenja su bila prisutna kod osoba koje s dugim covidom žive preko četiri i pol godine.
Ovo istraživanje otvara mogućnosti za razvoj tretmana koji bi mogli povećati gustoću dopaminskih završetaka ili poboljšati otpuštanje dopamina, što bi moglo pomoći pacijentima s dugim covidom. Trenutno ne postoje provjereni tretmani za ovu bolest, a mnogi pacijenti ostaju bez adekvatne skrbi.
Procjenjuje se da najmanje 65 miliona ljudi širom svijeta ima dugi covid, uključujući i djecu, a bolest može dovesti do ozbiljnih i dugotrajnih posljedica po zdravlje.
