Cijene nafte pale su na međunarodnim tržištima prema 92 dolara nakon što su kineski podaci pokazali slabu potražnju u septembru zbog stroge politike suzbijanja korona virusa, javlja Reuters.
Na londonskom tržištu cijena barela iznosila je 92,33 dolara, a na američkom tržištu barelom se trgovalo po cijeni od 83,65 dolara.
Trgovce su zabrinuli podaci o kineskom uvozu nafte u septembru, koji je bio veći nego mjesec ranije, ali je u odnosu na prošlogodišnji septembar pao za dva posto, na 9,79 miliona barela dnevno, pokazali su carinski podaci na koje se poziva Reuters.
„Oporavak uvoza nafte u posljednje vrijeme posustao je u septembru,“ konstatirali su u bilješci analitičari ANZ-a, tumačeći da neovisne rafinerije nisu iskoristile dodijeljene im veće uvozne kvote zbog slabije potražnje u uvjetima postroženih mjera suzbijanja korona virusa.
Analitičari ING-a smatraju da nesigurnost koju stvara kineska politika nulte tolerancije prema Covidu i kriza u nekretninskom sektoru potkopavaju efikasnost mjera poticanja ekonomije, iako je rast kineskog BDP-a u trećem tromjesečju nadmašio očekivanja.
Bidenove mjere
Američki predsjednik Joe Biden pokušava u međuvremenu zakočiti cijene goriva uoči izbora za Kongres i prošle sedmice je najavio prodaju preostalih 15 miliona barela nafte iz strateških rezervi, u sklopu inicijative Međunarodne agencije za energiju (IEA) koja je krenula u maju.
Biden je dodao da mu je cilj obnoviti zalihe kada cijena barela na američkom tržištu bude 70-ak dolara.
U investicijskoj banci Goldman Sachs smatraju da prodaja nafte iz rezervi vjerovatno neće u većoj mjeri utjecati na cijene.
„Plasman (nafte iz rezervi) vjerovatno će tek skromno utjecati na cijene nafte (za manje od pet dolara po barelu),” navela je banka u bilješci.
Američke energetske kompanije povećale su broj aktivnih bušotinskih postrojenja prošle sedmice, drugu sedmicu zaredom, jer ih relativno visoke cijene potiču na veću proizvodnju, navela je u izvještaju kompanija za energetske usluge Baker Hughes.
