U susjednoj Hrvatskoj zabilježeno je više od 40 slučajeva oboljelih od mišije groznice, a ova bolesti prijeti i Bosni i Hercegovini.
Tvrde to iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH odakle navode da ovu bolest najčešće registriraju u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Srednjobosanskom kantonu, a registrirani su slučajevi i na području Sarajevskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Također, iz Zavoda su naveli kako je pojava ove bolesti uobičajena u proljetnom i ljetnom periodu, te su naveli da se u maju i junu očekuje veći broj oboljelih i rast epidemije.
Riječ je o hemoragijskoj groznici s bubrežnim sindromom, poznatoj kao “mišijoj groznici“, što je zapravo akutna virusna bolest od koje godišnje u svijetu oboli između 150 i 200 hiljada ljudi, s tendencijom porasta novooboljelih.
Kako navode iz ovog Zavoda, bolest počinje naglo, visokom temperaturom, krvarenjima i oštećenjem rada bubrega, a često zahtijeva i bolničko liječenje.
“Mišija groznica” se, ipak, najčešće javlja kao blago oboljenje, slično prehladi ili gripi. U malom procentu inficiranih, bolest može imati teži tok, s izraženim krvarenjima i razvijenim hemoragičnim sindromom, kada zahtijeva bolničko liječenje. Smrtni ishod kod teških oblika bolesti se javlja u pet do deset procenata.
Slična bolest s različitim kliničkim manifestacijama opisana je širom svijeta. Endemska (stalna prirodna žarišta) se nalaze u Europi i Aziji. Kao endemska bolest stalno je prisutna s različitom učestalošću od godine do godine. Najčešće se registriraju pojedinačni slučajevi bolesti, bolest se rjeđe javlja u vidu epidemija.
Obično je moguće sve slučajeve oboljenja epidemiološki povezati s endemskim područjem gdje je infekcija nastala. Epidemije se javljaju u tzv. mišijim godinama, kada je povećan broj glodara, stoga iz Zavoda građane Bosne i Hercegovine pozivaju na oprez.
Uzročnik bolesti je Hantaan virus
Hantaan virus, uzročnik “mišije groznice” je RNK virus iz roda Hantavirus, porodice Buniaviridae. Rezervoar i izvor zaraze su razne vrste mišolikih glodara – šumski, poljski, domaći miš, domaći pacov i drugi. Zaražene životinje većinom nemaju simptome, već virus izlučuju u vanjsku sredinu (preko pljuvačke, mokraće i izmeta). Zaraženi glodar putem izlučevina zagađuje vanjsku sredinu (zemljište, vodu,hranu predmete).
Ljudi se zaraze direktnim ili indirektnim kontaktom sa zaraženim životinjama: udisanjem kontaminirane prašine ili upotrebom hrane i vode koji su zagađeni izlučevinama zaraženih glodara kao i prilikom direktnog kontakta – hvatanje, ubijanje i slično.
Najčešće obolijevaju osobe koje zbog prirode svog posla dolaze u kontakt s mišolikim glodarima, njihovim sekretima i ekskretima (šumski radnici, lovci, poljoprivrednici, vojnici na terenu – logorovanju, ali i izletnici). Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Oboljenje se razvija u pet kliničkih faza: febrilna (visoka temperature), hipotenzivna (nizak krvni pritisak), oligurična (oskudno mokrenje), diuretična (uspostavljanje normalnog mokrenja) i rekonvalescentna (oporavak).
Simptomi su:
– nagla pojava temperature (nekada i više od 40 C),
– jeza,
– glavobolja,
– bolovi u trbuhu i leđima,
– promjene mokraće (tamna boja, smanjena količina),
– mučnina.
Kod nekih bolesnika se mogu pojaviti:
– povraćanje i proljev,
– zamućenje vida,
– crvenilo lica i vrata,
– otok kapaka i crvenilo očiju,
– osip.
Bolest može trajati i do dvije sedmice, pri čemu se njen završetak označava izlučivanje velike količine urina uslijed čega dolazi do stabilizacije krvnog tlaka i bubrežne funkcije. Oporavak je obično polagan, može potrajati i nekoliko mjeseci. Obično protječe bez komplikacija, te dolazi do potpunog izlječenja.
Šta izbjegavati?
– Izbjegavati boravak u prirodnim žarištima, naročito u “mišijim godinama”.
– Izbjegavati boravak u bujnoj vegetaciji niskog rastinja (gde se glodari razmnožavaju) i terene sa mišijim rupama.
– Izbjegavati direktno ležanje na zemlji, pogotovo ako su uočeni glodari ili njihove rupe
– Ne loviti i ne dirati žive ili uginule glodare.
– Životne namirnice i vodu za piće obavezno zaštititi od glodara, naročito za vrijeme boravka u šumi, polju, vikendici, na izletu i drugim mjestima u prirodi. Ne stavljajte ih direktno na zemlju!
– Voće i povrće prije upotrebe obavezno oprati higijenski ispravnom vodom.
– Ne konzumirati vodu iz neuređenih šumskih izvora i bara.
– Prati ruke prije jela vodom i sapunom ili maramicom za dezinfekciju.
– Redovito i propisno uklanjati otpatke hrane.
– Prije čišćenja površina koje su kontaminirali glodari, površinu poprskati dezinficiensima, ne čistiti metlom ili usisivačem; koristiti vlažne krpe namočene u dezinficijense.
– Pri obavljanju poslova pri kojima se diže prašina s tla, staviti masku koja pokriva nos i usta.
– Uništavanje glodara (deratizacija), koju obavljaju registrovane stručne službe u seoskim domaćinstvima, u naseljima i oko naseljenih mesta u blizini žarišta, stambenim blokovima, parkovima, deponijama i mestima gde su otkriveni oboljeli od “mišije groznice”, uz upozorenja ukoliko se radi sa otrovom; uginule životinje ukloniti i poslije obavezno oprati ruke toplom vodom i sapunom.
– Ako ste poslije boravka u prirodi dobili simptome kao što su povišena temperatura, tačkasta krvarenja u koži poput osipa, smanjeno izlučivanje urina, odmah se javite ljekaru radi preduzimanja blagovremenog liječenja. Pri pregledu, obavezno navedite podatak o boravku u prirodi i mogućem dodiru sa glodarima!
Važno je znati da većina nabrojenih mjera opreza i čuvanja zdravlja ujedno štiti i od drugih bolesti (npr. leptospiroza, crijevni paraziti i dr.) i preporučuju se svima, poručuju iz ovog Zavoda.
Izvor: radiosarajevo
