Dženaza akademiku Muhamedu Filiipoviću bit će klanjana u haremu Gazi Husrev-begove džamije, a ukop će biti obavljen u 13.30 sati na Gradskom groblju Bare
Rektor UNSA Rifat Škrijelj kazao je da akademik Muhamed Filipović pripada plejadi bh. velikana koji su ostavili neizbrisiv trag u naučnom i kulturnom stvaralaštvu države, a njegov odlazak je težak udarac.
– Družio se i surađivao sa Makom Dizdarom, Mešom Selimovićem, Miroslavom Krležom, Enverom Redžićem, Adilom Zulfikarpašićem, Alijom Izetbegovićem i mnogim drugim suvremenicima koji su djelovanjem obilježili jedno razdoblje – naglasio je.
Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Ahmet Halilović istaknuo je bogatu akademsku, političku a posebno diplomatsku karijeru akademika Filipovića te naglasio da je ‘u svakom segmentu rada i djelovanja ostavio snažan i neizbrisiv trag’.
Generalni sekretar Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) Muamer Zukorlić istaknuo je osjećaj žala i tuge, ali ‘i osjećaj ponosa što smo imali takvog čovjeka’.
– Treba da prevagne osjećaj ponosa za ono što je bio, ali kroz djela, i ostao akademik Muhamed Filipović – naglasio je.
Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Salih Fočo smatra da je akademik Filipović ‘zadužio Bosnu, koja mu se teško može odužiti’.
– To je čovjek koji je obilježio 20. i 21. stoljeće. Skoro da nema nikoga ko ne zna ko je profesor Muhamed Filipović, ko nije rado htio čuti njegovo mišljenje u bilo kojem trenutku ili situaciji – kazao je.
Okrakterzirao ga je kao ‘neobičnu intelektualnu figuru, koja je razumjela bit i bilo Bosne’. U stručnom i naučnom smislu bio je, kaže prof. Fočo, čovjek koji je ostavio više od dvije hiljade bibliografskih jedinica i tek ostaje nauci i struci da se podrobnije pozabave idejama i mislima koje je profesor Filipović imao.
Dženaza akademiku Muhamedu Filiipoviću bit će klanjana u haremu Gazi Husrev-begove džamije, a ukop će biti obavljen u 13.30 sati na Gradskom groblju Bare.
Muhamed Filipović bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i predsjednik BANU. Bio je jedan od osnivača i potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), a u vrijeme rata u BiH bio je potpredsjednik Muslimanske bošnjačke organizacije Adila Zulfikarpašića i ambasador Republike BiH u Velikoj Britaniji.
Rođen je 1929. godine u Banjoj Luci, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Filozofiju je studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Zagrebu. Diplomirao je 1952., a doktorirao 1960. godine. Autor je više knjiga, neke su prevedene na druge jezike. Najveći broj prijevoda imala je knjiga “Lenjin – monografija njegove misli”, koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski jezik.
Izvor: Fokus.ba
