U istraživačkoj laboratoriji u Kaliforniji, miševi koji spolja izgledaju obični imaju mozgove u kojima je oko polovine ćelija ljudskog porijekla.
Naučnici su transplantirali ljudske neurone uzgojene u laboratoriji u mozgove genetski modificiranih miševa koji nisu razvili moždanu koru, ključnu za pokret, donošenje odluka i pažnju. Ovi “ksenokortikalni” miševi predstavljaju novi model za proučavanje neuroloških poremećaja poput šizofrenije, cerebralne paralize i demencije, objavljeno je u časopisu Nature.
Ovakav pristup omogućava istraživačima da bolje razumiju ljudski mozak i razviju nove terapije za teške bolesti. Miševi sa ljudskim neuronima pokazali su integraciju ćelija u moždane mreže i ponašanje slično normalnim miševima, dok su miševi bez moždane kore imali probleme sa pamćenjem i hodom.
Ovo istraživanje otvara vrata proučavanju specifičnih ljudskih ćelija, poput von Economo neurona, koje su povezane sa frontotemporalnom demencijom, kao i modeliranju cerebralne paralize izazvane nedostatkom kiseonika.
Iako istraživanje donosi velike naučne koristi, izaziva i etičke dileme vezane za svijest i osjećaj bola kod ovih hibridnih životinja. Naučnici su preduzeli brojne mjere kako bi osigurali etičnost eksperimenata, uključujući nezavisne bioetičke preglede.
Ovaj revolucionarni model mogao bi značajno unaprijediti razumijevanje i liječenje neuroloških bolesti koje pogađaju milione ljudi širom svijeta.
