Two napadi ukrajinskih brodova bespilotnih letjelica na ruske ratne brodove spriječeni su, priopćila je Moskva. Ukrajinska mornarica zanijekala je bilo kakvu umiješanost.
Iako su Ukrajina i Rusija od početka rata u velikoj mjeri koristile zračne bespilotne letjelice, novi oblik tehnologije bespilotnih letjelica također dobiva na zamahu u Crnom moru.
Što su brodovi bespilotnih letjelica?
Brodovi bespilotnih letjelica su mali brodovi bez posade. Za razliku od zračnih bespilotnih letjelica, ove djeluju na površini vode ili ispod nje.
Dolaze u svim oblicima i veličinama i koriste se za razne zadatke, uključujući praćenje okoliša.
Ovi dronovi mogu se koristiti i u vojne svrhe – poput čišćenja mina, provođenja nadzora ili detonacije u blizini ciljeva poput neprijateljskih brodova.
Mnogi brodovi bespilotne letjelice snimljeni su od početka rata, uključujući i onaj koji je navodno isplivao na obale Krima.
Osim bespilotnih letjelica koje djeluju na površini vode, Ukrajina je nedavno predstavila prototip bespilotne, podvodne bespilotne letjelice nazvane Toloka TLK-150.
Kako rade brodovi bespilotnih letjelica i koliko koštaju?
Uobičajene značajke broda bespilotne letjelice uključuju ugrađeni eksploziv i kamere koje šalju slike natrag osobi koja ga kontrolira
Dalekometni ciljevi obično su unaprijed programirani u bespilotne letjelice kada se lansiraju.
Zatim ih čovjek vodi na daljinu dok se približava meti, objašnjava Sidharth Kaushal iz obrambenog think tanka Rusi.
Neki ukrajinski brodovi bespilotnih letjelica razvijeni su uz pomoć crowdfunding kampanja. Obično se izrađuju s “off-the-shelf” komponentama obično za komercijalnu – a ne vojnu – uporabu, dodaje g. Kaushal.
Ruski mediji i blogeri tvrde da Rusija ima i brodove bespilotne letjelice. Neki tvrde kako su korišteni u napadu na most u lučkom gradu Odesi. Međutim, BBC nije vidio dokaze koji bi to potkrijepili.
Nije poznato koliko bespilotnih letjelica drži svaka strana. Također je nejasno koliko koštaju, ali jedan dron koji je objavila ukrajinska vlada ima cijenu od 250,000 dolara (197,000 funti).
To bi bilo jeftinije od mnogih vrsta dalekometnih raketa. Brodovi bespilotnih letjelica također se mogu rasporediti brzo i bez potpuno obučene posade.
“Čak i ako presretnete puno jeftinih objekata, sve što trebate je jedan da prođete i oštetite mnogo skuplju imovinu, a model se sam platio”, kaže g. Kaushal.
Kada su brodovi bespilotnih letjelica korišteni protiv Rusije?
Istraživanje BBC Verify sugerira da je Ukrajina izvela najmanje 10 napada brodovima bespilotnim letjelicama – ciljajući vojne brodove, rusku pomorsku bazu u Sevastopolju i luku Novorossiysk. To se temelji na najavama ruskih i ukrajinskih vlasti i izvješćima lokalnih medija.
Ukrajinski izvori obrane rekli su CNN-u da su morske bespilotne letjelice korištene i u napadu na most Kerč u srpnju.
Neki napadi su bili daleko od ukrajinskih obala.
U svibnju su se pojavile snimke na kojima se vidi kako se brodovi bespilotnih letjelica približavaju ruskom brodu za prikupljanje obavještajnih podataka pod nazivom Ivan Khurs, ali nije jasno je li brod oštećen.
Rusija kaže kako se izgred dogodio 90 kilometara sjeverno od turskog Bosporskog tjesnaca – oko 140 milja (120 kilometra) od ukrajinske obale. To sugerira da ove bespilotne letjelice potencijalno mogu putovati na velike udaljenosti.
Kakav utjecaj brodovi bespilotnih letjelica imaju na rat?
Ukrajinsko raspoređivanje brodova bespilotnih letjelica, uz relativno nisku cijenu, označava novo doba pomorskog ratovanja. Prema nekim analitičarima, taktika predstavlja sve veći rizik za Rusiju.
U usporedbi s pomorskim brodovima, brodove bespilotnih letjelica teže je otkriti na radaru jer putuju nisko na vodi i stvaraju daleko manje buke.
Napad na rusku pomorsku bazu u Sevastopolju, još u listopadu 2022., bio je prvi u zabilježenoj povijesti koji je koristio i brodske i zračne bespilotne letjelice.
Najmanje tri ruska broda oštećena su u napadu, navodi GeoConfirmed, organizacija koja analizira satelitske i druge snimke otvorenog koda. Od tada, Rusija je značajno pojačala obranu oko baze prema nedavnim satelitskim snimkama koje je vidio BBC Verify.
Iako Ukrajina nema značajnu mornaricu, njezini površinski dronovi spriječili su Rusiju da preuzme potpunu kontrolu nad Crnim morem, kaže Katarzyna Zysk, profesorica na Norveškom institutu za obrambene studije.
Unatoč tome, brodovi bespilotnih letjelica imaju neke nedostatke.
Ugrađeni senzori mogu imati usko vidno polje, što će otežati praćenje pokretnih ciljeva bez točnih podataka o lokaciji ili uočavanje kamufliranih brodova.
Oni s ugrađenim kamerama također trebaju stalnu komunikaciju sa svojim kontrolerom kako bi ih usmjerili prema cilju, tako da će svi problemi sa streamingom videozapisa ugroziti njihovu misiju.
“To još nije revolucija”, kaže prof. Zysk. “Još uvijek smo u eksperimentalnoj fazi”.
Unatoč tome, ukrajinska strategija privukla je međunarodnu pozornost i “potiče druge mornarice na razvoj takve vrste sustava i njihove operativne prakse”, dodaje ona.
