Vremenski uslovi zasigurno su jedan od najznačajnijih faktora od kojih zavisi razvoj i uspješnost poljoprovrede. Posljednjih godina svjedočimo velikim nepogodama koje pogađaju poljoprivredu u Evropi, ali i u Bosni i Hercegovini.
Jedan dio Evrope se bori sa sušama, drugi sa poplavama, pojedine regije su nakon suše suočili sa obilnim padavimana što također katastrofalno utječe na poljoprivredu. Sa velikim problemima se suočavaju i poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, je rekao da sezona nikada nije bila gora. Pored lošeg vremena i poplava, hljebna žita napale su biljne bolesti. Zbog toga će prinos biti duplo manji, a ono šta ostane će biti vrlo loše kvalitete.
“Ukratko, katastrofa. Nije bila ni završena sjetva kada je došlo do nevremena. Bila je velika vlaga, zemlja prezasićena vodom, nije se moglo ulaziti u parcele, u blato. Zato se nije završila sjetva, a i ono što je zasijano praktično je propalo. U dobrom dijelu države zbog prevelike vlage, niskih temperatura i nedostatka sunca slabo je nicalo, ali i ono što je poniklo je uništeno kada je došlo do poplava. Voda je odnijela sve tako da će se to morati presijavati, ponovo raditi,” rekao je.
Zbog loših vremenskih uslova kasni se sa sjetvom koja će se raditi sredinom ljeta, a što se, kako kaže Bićo, nikada nije dogodilo ranije.
“Kasni se, ali mora se uraditi da se spasi ono što se može spasiti. Ali opet pod uslovom da država interveniše na vrijeme, jer ljudi su finansijski iscrpljeni od prošle godine. Ono što im je ostalo uložili su u proljetnu sjetvu i to je propalo. Sad bi neko trebao intervenisati da se ljudima pomogne da presiju i da završe sjetvu,” rekao je.
Nedžad Bićo je apelovao na vladu da pomogne poljoprivrednicima. Vlasti kantona bi trebali uraditi procjenu štete da bi se vidjelo kolike su štete pa da zatraže od federalne vlade da interveniše.
“Trenutno to nijedan kanton nije uradio. Neka izađu te službe, neka urade procjenu štete i onda tek neka traže od federalne vlade da interveniše. A vlada može intervenisati sa interventnim sredstvima. Ta sredstva postoje, vidjeli ste kako se to radi kad su bile poplave, kako se izdvoje sredstva i kako se pomogne. Tako se može pomoći i poljoprivrednicima sa nekim sredstvima da kupe sjemena, da kupe đubriva i da krenu ponovo sa sjetvom,” rekao je.
Svaki poljoprivrednik u našoj zemlji zasigurno kroz svoje poslovanje već oseća posljedice loše sezone, ali to znači da će uskoro osjetiti i svaki građanin. Čeka nas nedostatak robe i naglo povećanje cijena domaćih proizvoda.
Vremenske uslove ne možemo kontrolisati, ali vlast zasigurno može olakšati poljoprivrednicima u periodu kada je njihov rad ugrožen i kada se nađu na rubu. Adekvatna i pravovremeno ukazana pomoć može biti ključna za opstanak i izlazak iz krize poljoprivrede.
