Zanimljivosti i zabava

Legenda, tradicija i običaji – Znate li zašto se farbaju uskršnja jaja?







Nezaobilazna tradicija pred proslavu Uskrsa je bojenje jaja na različite načine, a znate li odakle tradicija vuče korijene?

Prije Uskrsa vjernici poste na Veliki petak, idu na liturgiju/misu, a u nedjelju kada slave najradosniji hrišćanski praznik, zajedno se sa članovima svoje porodice tucaju jajima, jer ljuska jajeta simbolizira Hristovo uskrsnuće.

Crvena boja

Jedna od teorija farbanja jaja jeste crvena boja, koja simbolizira krv, tačnije trenutak stradanja Hrista na razapetom krstu. Uspomena na nevino prolivenu krv i Hristovo uskrsnuće, postaknula je mnoge vjernike da prvo jaje farbaju obavezno u crvenu boju koja upavo simbol radost i Njegovo uskrsnuće. Jaja su simbol novog rađanja i pobjede nad smrću, jer kada se ljuska slomije iz jajeta se rađa novi život. Tradicija farbanja jaja je mnogo stara i potiče odavnina, a bojenje jaja prvi put se spominje u 12. vijeku. Prvo jaje koje se ofarba u crvenu boju, čuva se do narednog Uskrsa i predstavlja zaštitnika porodice.

Marija Magdalena

Postoji legenda da je Marija Magdalena nakon Hristovog uskrsnuća krenula da širi vijesti koje su došle do Rima. Tamo je uspjela doći do rimskog cara Tiberija, ispred koga je stala sa običnim bijelim jajetom u rukama, govoreći: “Hrist je uskrsnuo”. Car Tiberijus se nasmijao, i potom rekao Mariji da je to naprosto nemoguće, i da bi to bilo isto kao da jaje koje Marija drži u ruci postane crveno. U tom istom trenutku, jaje je postalo crveno.

Jaja iz lučine

Iako su danas svima poznate tehnike farbanja i ukrašavanja jaja, mnoge porodice drže se tradicionalnog prirodnog bojenja od kojih je, vjerojatno zbog crvene boje, najčešća ljuska crvenog luka (u narodu poznata kao lučina). Kako bi dobiili pravu boju, važan je postupak procedure bojenja. Najprije se u veliku šerpu naspe određena količina vode, doda se 5-6 kašika sirćeta, pa 5-6 šaka lučine, koja se ukuhava nekih 15 minuta kako bi ispustila boju. Potom se u vodu stavljaju jaja, posole se a vatra se smanji. Uz povremeno miješanje, pratimo i koliko su jaku boju dobila jaja; potom se vade na suhe ubruse nakon čega idu na hlađenje, a zatim na ukrašavanje. U mnogim zemljama, običaj je da se jaja iz lučine šaraju voskom, nakon čega se kožom od slanine premažu kako bi dobila sjaj.

Simbolika boja

Kao što smo već kazali, crvena boja predstavlja simbol Hristove muke, ali također simbolizira Božiju ljubav, nadu, energičnost, služenje Crkvi, duhovnu budnost, djelotvornost, milosrđe, radost života i ljubavi.

Hrišćani farbaju jaja i sa žutom bojom koja označava mir i čistoću, mladost, i žetvu. Često je žuta boja i simbol nagrade i priznanja.

Veoma česta je i zelena boja koja označava plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo. Za mnoge hrišćane ona simbol pobjede života nad smrću, nade i blagostanja.

Farbanje u plavu boju predstavlja simbol istine, neba, dobrog zdravlja i vjernosti, a roza boja simbolizira uspjeh i zadovoljstvo. Smeđa boja predstavlja velikodušnost, žetvu i tlo, dok ljubičasta označava simbol vjere, povjerenja, strpljivosti i posta, a narandžasta boja označava izdržljivost, snagu i ambicioznost.

Veliki petak

Veliki petak dan je spomena muke, razapinjanja i smrti Hristove. Toga dana liturgija Crkve ne predviđa slavljenje svete mise, ali hrišćanska zajednica okuplja sve vjernike kako bi promišljala o velikom zlu i grijesima koje pritišću čovječanstvo, i kako bi se ponovno, u svjetlu Božje Riječi dojmljivim liturgijskim činima, spomenula Hristova patnja.

Obred počinje Molitvom Gospodnjom, a vjernici pristupaju pričesti. Nakon kratke molitve u tišini, moli se pričesna molitva koja zahvaljuje za život, darovan smrću i uskrsnućem Hristovim, a potom i druga molitva koja  spominje nadu vjernika u uskrsnuće s Hristom.

Od vjernika se na taj dan očekuju post i nemrs, a to znači da se na Veliki petak pojede jedan obrok u danu koji ne smije sadržavati meso i mesne proizvode. Stari običaj je da se u nekim krajevima žene ustaju prije svitanja, nakon čega nalože vatru i krenu s pripremom beskvasnog hljeba.

Do izlaska sunca s poslom su morale sve završiti i ugasiti vatru koja se tokom dana ne smije ponovno palila. Porodica je potom jela samo ono što se do zore pripremi. Također, na Veliki petak se nije smjelo ničim oštrim bosti zemlju niti raditi ništa teško u polju. Stariji vjernici običavali su moliti 33 Hristove krunice, a zatim popiti čašu crnog vina kao sjećanje na krv koju je Hrist prolio za ljude.

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button