BiH

U Tužilaštvu BiH formirana 22 predmeta zbog prijava za negiranje genocida




Iz Tužilaštva BiH  jutros je potvrđeno da je ova pravosudna institucija, a nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko prije dvije sedmice objavio odluku o izmjenama Krivičnog zakona u BiH, već formirala na desetine predmeta.

Tačnije, kako je potvrdio Boris Grubešić, glasnogovornik ove pravosudne institucije, “formirana su do danas 22 predmeta na temelju prijava za kaznena djela negiranja genocida.”

Nametnute dopune Krivičnog zakona BiH podrazumijevaju i zatvorske kazne

U Tužilaštvu BiH su također ranije najavili da će se u okviru predmeta pratiti objave i javno iznošenje stavova pojedinaca, grupa ili udruženja u kojima se negira genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u BiH.

Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, podsjećamo, od 28.jula je kažnjivo u Bosni i Hercegovini.

Nametnute dopune Krivičnog zakona BiH podrazumijevaju i zatvorske kazne

Naime, u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” jučer su objavljene dopune Krivičnog zakona BiH koje je 23. jula nametnuo visoki predstavnik Valentin Inzko.

Kako je pojašnjeno iz Ureda visokog predstavnika BiH (OHR), zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja na OHR-ovoj stranici ili dan nakon objave u “Službenom glasniku BiH”.

Ovo znači da nove odredbe Krivičnog zakona BiH stupaju na snagu od danas. Nametnute dopune Krivičnog zakona BiH podrazumijevaju i zatvorske kazne.

U odluci se navodi da ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik.

Ko dodijeli priznanje, nagradu…

Ako je krivično djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što su ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Izvor: Avaz.ba



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button