Možeš ignorirati opaske prijateljice kakote više ne viđa i komentare tvoje majke kako previše radiš, ali ove signale nikako ne bi smjela zanemariti jer bi ti se u protivnom zdravlje moglo ozbiljno narušiti.
Dobila si “šlauf”, iako ti se čini da već mjesecima jedeš salatu za ručak
Istraživanja su otkrila vezu između viška abdominalnih masti (čak i kod žena normalne težine) i viška kortizola, hormona koji proizvodimo kada smo pod stresom. Kortizol potiče stvaranje novih masnih stanica, kao i rast postojećih na i oko trbuha. Kod nekih ljudi kortizol također stimulira apetit, te bez realne potrebe stalno nešto grickaju. Višak masnoće u struku koja se obavija oko tvojih organa povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i demencije, a sve češće ga povezuju i s rakom dojke.
Koža ti izgleda flekavo, zamrljano i sjajno
“Kada su u prošlosti dolazili pacijenti da nam se žale kako im se vanjski izgled drastično promijenio, uglavnom nismo mogli objasniti zašto”, kaže doktor Rick Fried, psiholog i dermatolog, vlasnik privatne klinike u Pennsylvaniji i dodaje: “Sada znamo da stres dovodi do oslobađanja neuropeptida i drugih kemikalija u kožu, koje stvaraju upale.” Fried objašnjava da to izaziva skupljanje krvnih žila, nakon čega koža izgleda “napeto”. On kaže da pored pojave akni, stres čini da one postanu veće, crvenije i osjetljivije. Ovaj tip akni ne reagira na konvencionalne preparate, pa Fried preporučuje tehnike za kontrolu stresa, s obzirom da srž problema nije u tvojoj koži, već ispod nje.
Tvoj novi omiljeni napitak je isti onaj koji profesionalni sportaši piju prije velikih i napornih natjecanja
Stres dovodi do povećanog nagomilavanja plaka, pokazuje jedno švedsko istraživanje provedeno na ženskim starateljima kojima je dijagnosticirana depresija i kronična iscrpljenost. Kao odgovor na kronični stres organizam luči kortizol, koji slabi imunološki sustav i desni čini sklonije infekcijama. Da stvar bude još gora, kada na kraju dana očajnički želiš uskočite u krevet, možeš doći u iskušenje da samo na brzinu istrljaš zube, bez čišćenja koncem. Takva situacija samo dodatno povećava rizik za pojavu upale desni. “Potrebno je samo 48 sati da se plak formira i izazove upalu desni”, tvrdi Sali Krem, stomatolog, periodontist i glasnogovornik Američke stomatološke asocijacije u Washingtonu. Ako pranju zuba posvetiš još nekoliko dodatnih minuta, uštedjet ćeš puno vremena na kasnijim odlascima kod zubara.
Tvoje stare “dizalice”, poput dijetalne cole, nisu više dovoljno snažne da te “drže” kroz naporno popodne, pa se sve češće odlučuješ za jake energetske napitke koji obiluju kofeinom. To može prerasti u vrlo opasnu naviku. Ne samo da zbog visokog sadržaja kofeina možeš poremetiti noćni san, nego se većina energetskih pića tretira kao “suplement” i nije regulirana od strane administracije za hranu i lijekove. Štoviše, vladine agencije upravo istražuju vezu između ovih napitaka i stotine ozbiljnih zdravstvenih problema, koji mogu dovesti čak i do smrti.
Krvare ti desni dok pereš zube
Stres dovodi do povećanog nagomilavanja plaka, pokazuje jedno švedsko istraživanje provedeno na ženskim starateljima kojima je dijagnosticirana depresija i kronična iscrpljenost. Kao odgovor na kronični stres organizam luči kortizol, koji slabi imunološki sustav i desni čini sklonije infekcijama. Da stvar bude još gora, kada na kraju dana očajnički želiš uskočite u krevet, možeš doći u iskušenje da samo na brzinu istrljaš zube, bez čišćenja koncem. Takva situacija samo dodatno povećava rizik za pojavu upale desni. “Potrebno je samo 48 sati da se plak formira i izazove upalu desni”, tvrdi Sali Krem, stomatolog, periodontist i glasnogovornik Američke stomatološke asocijacije u Washingtonu. Ako pranju zuba posvetiš još nekoliko dodatnih minuta, uštedjet ćeš puno vremena na kasnijim odlascima kod zubara.
Osjećaš žgaravicu poslije svakog većeg obroka
Kada smo pod stresom i u stisci s vremenom, skloni smo brzom konzumiranju hrane i povećanom unosa kofeina. Obje navike su okidač za lošu probavu i učestalu pojavu žgaravice. Kofein (u kombinaciji s cigaretama i alkoholom) opušta mišić koji povezuje jednjak i želudac, te omogućuje želučanoj kiselini da lakše dođe do crijeva. Prebrzo gutanje (posebno agruma, rajčice, masne hrane i čokolade) također izaziva taj neugodni osjećaj nagrizanja u trbuhu. U stresnom razdoblju pazi koje piće naručuješ i pokušaj žvakati sporije. Ako znaš da ćeš raditi do kasno, nemoj čekati da se vratiš kući, nego pojedi nešto. Odlazak u krevet neposredno nakon obroka bitno otežava probavu.
Misteriozni bolovi ti ne dopuštaju da se udobno smjestiš
Bilo da očekujemo napad medvjeda ili razjarenog šefa, nesvjesno zatežemo mišiće na cijelom tijelu. “Često slušamo o različitim tegobama i bolovima koje muče ljude tijekom dana, a često im ni noću ne daju mira”, kaže Ana-Mari Albano, stručnjak za anksioznost i slične poremećaje na Columbia Sveučilištu. Kao što će vam svaki instruktor joge reći, “mi svi naš stres nosimo u različitim dijelovima tijela”. Najčešća područja u kojima se nakuplja stres su glava, leđa i vrat, a često osjećamo nelagodu i bolove u ramenima (od šaka pa skroz do ušiju), vilici (od stiskanja zuba), vanjskim rubovima očiju (od žmirkanja) i kutovima usana (od stiskanja usana). Samo da te podsjetimo, prije terapije i prije početka bilo kakvog programa, obavezno od svog liječnika zatraži stručni savjet.
