U zimskim mjesecima se svake godine poteže pitanje zagađenja okoliša a da se pri tome prevashodno misli na zagađenje vazduha. Po pravilu se ne dođe ni do kakavih posebnih pomaka iz više razloga. Prvi i osnovni razlog je dosadašnji nedostatak volje kod vladajućih struktura da se ozbiljno pozabave ovim izuzetno ozbiljnim problemom, kao što se ozbiljno uglavnom ne bave ni ostali pitanjima od značaja za našu državu.
Tuzla se svake zime bori sa jako velikim i intenzivnim aerozagađenjem. Puno je razloga za to ali kada se treba nekoga optužiti onda je na prvom mjestu Termoelektrana Tuzla. Spominju se cifre od nekoliko miliona tona spaljenog uglja da bi se proizvela električna i toplinska energija. Pri tome se (uglavnom ciljano) zanemaruje aspekt zagađenja koje produkuju individualna ložišta, u kojima se spali nekih 350. 000 tona uglja godišnje, pa je to paušalno gledajući zanemarujuće sa aspekta aerozagađenja u odnosu na rad termoelektrane.
Istraživanje koje su proveli kolege sa odsjeka Geografije, Prirodno-matematičkog fakulteta Univeziteta u Tuzli govore da je možda i ponajveći problem sa aspekta aerozagađenja zimi stvaranje inverzionog sloja uzrokovanih anticiklonalnim vremenskim uslovima. To obično prate guste magle koje zajedno sa polutantima čine smog koji se diže do visine inverzionog sloja i čini dimnu zavjesu ili „kapu“ iznad urbanih zona ispod kojeg se zadržavaju emitovani aeropolutanti (to je tipično i za druge gradove u kotlinama (primjer Sarajeva i Zenice).
Naime ustanovili su da se inverzioni sloj nalazi na visini od 290 m. Tuzla je na visini od 225 m, a najniži dimnjak Termoelektrane Tuzla je visok 109 m, znači izlazi iznad tog sloja. Najveći problem pri tome su upravo individualna ložišta što nije teško zaključiti, dovoljno je da se u periodu kada nastupe uslovi koji dovode do stvaranja ove zagušujuće kape prošeta malo visinskim zonama Tuzle gdje ljudi lože ugalj i pokuša normalno disati. Period anticiklone koji uzrokuje tu temperaturnu inverziju je pretprošle i prošle godine u decembru trajao preko 20 dana. Sa tim pitanjem se svi ophode u rukavicama jer to je pobogu izborno tijelo i ne treba napadati ljude sto lože šta stignu jer jedva imaju i za hrane kamoli za ogrev.
Slažem se, veliki dio krivice i nije na građanima nego na vlastima koje taj problem treba da riješe. Kako? Više puta sam govorio o ovom pitanju, ali evo da ponovim. Grad Tuzla dobija preko 5 miliona KM godišnje na ime odštete za aerozagađenje od Termoelektrane Tuzla. Ta sredstva se po prioritetima (stvarnim a ne nečijim) trebaju utrošiti na provedbu projekta toplifikacije grada Tuzle. Što se i radi, ali sporo, i nedovoljno spram dobijenih sredstava, uz jedan enorman problem a to je plaćanje priključka na toplovodnu mrežu koji iznosi desetak hiljada maraka. Ne znam u koliko zemalja na svijetu se plaća priključak struje i grijanja kao što se radi u našoj zemlji. Elem ljudi niti imaju novca za to, niti vide ekonomsku opravdanost da uvedu takvo grijanje tako da je provedba tog projekta spora i neefikasna. Treba svesti cijenu priključka za minimum ( kažu 15 % gradjana ne plaća grijanje pa ako još bude Centralno grijanje plaćalo priključke, tj. podstanice, koje su usput da navedem nepotrebno preskupe, onda će morati povećati cijenu grijanja, (hm), iz te sume novca koja se dobija za tu namjenu se trebaju subvencionirati socijalno ugrožene kategorije građana i obezbjediti im grijanje po njima prihvatljivim cijenama.
Uz sve ostale mjere koje sam naveo prije:
– S druge strane ne treba se više posebno pritiskati Elektroprivreda BiH da uradi nešto na boljoj zaštiti okoliša vezano za termoelektrane. Oni su već natjerani da to urade. Naime naša država je usvojila plan smanjenja emisija polutanata u BiH (NERP), po kojem se, izmedju ostaloga, planira smanjiti emisija SO2 za 90.5%, a NOx za 60 % i prašine za 90 % od trenutnih vrijednosti koje emituju termoelektrane, sa definisanim rokovima do kada mogu da rade postojeći blokovi koji su davno zastarjeli . Treba da se grade (mada ima stručnjaka skeptika koji misle da do toga neće ni doći) novi blokovi, konkretno u TE Tuzla blok 7 koji će zamijeniti blokove 3 i 4, što bi uz planirane mjere za smanjenje emisija blokova 5 i 6 dovelo do toga da bi se situacija izuzetno popravila po pitanju aerozagađenja u našem gradu i šire.
– Kada sam dobio upit da napišem članak o stanju okoliša, TK i BiH mislio sam da pišem kratko i uopšteno o svemu, ali smatram da je to neproduktivno.
– Zašto? Zato što Tuzla može služiti kao primjer za lošu praksu zaštite okoliša.
– Sredinom grada teče rijeka Jala, koja po svim kriterijima nije ništa drugo do fekalovod, nismo izgradili postrojenje za prečišćavanje otpadnih komunalnih voda, kao imamo u planu ali kad? Dobar primjer treba da nam budu Živinice koje su ga izgradile i to tako što su obezbjedili sredstva iz stranih fondova.
– Naša deponija Desetine, koja se naziva sanitarnom, ako zanemarimo dobru praksu ručne selekcije otpada, ne zaslužuje taj epitet. I o tome drugom prilikom (pogledajte Moluški potok).
– Imamo hiljade tona izuzetno opasnog otpada deponovanog preko 20 godina u industrijskoj zoni grada Tuzle koji predstavlja latentu opasnost za širi prostor, kruks, živa, hlor, propilen oksid… Neke aplikacije sam preko nadležnog ministarstva uputio na adresu stranih fondova za tu namjenu ali za sada niko drugi ne pokazuje interes.
– Deponije pepela i šljake iz TE Tuzla, u čijoj blizini je naselje Divkovići gdje stanovnici kažu da im je prosječan životni vijek 48 godina…
– To su samo neke od tema koje traže širu elaboraciju. Dok ne poradimo na tome i dalje ćemo imati sve više slučaja malignih oboljenja u našem kraju, zagađenih vodotoka, zemljišta, alergija i svega drugog što nam ne treba. Jednom sam izjavio da mi u Tuzli nemamo veći problem od zagađenja okoliša, što uostalom pokazuje i medicinska statistika smrtnih slučajeva. Ako se ne slažete samnom iznijeću vam podatak da u svijetu godišnje 7 miliona ljudi umre zbog zagađenja okoliša, a to je više od svih smrtnih slučajeva u saobraćajkama, samoubistvima, ubistvima i ratovima zajedno. Postavljam si pitanje čime smo to mi tuzlaci zaslužili da budemo tako kažnjeni!?
