Danas je cijena zlata po prvi puta u svojoj istoriji dostigla nivo od 2.000 USD po troy-unci (31,1 g). Tako je počela nova faza u njenom kretanju, koju bi mogli nazvati i ‘2001: Odiseja u svemiru’.
Na današnji dan, ujutro 6. augusta 1945. godine u 8 sati i 15 minuta upotrebljena je prva atomska bomba na Japanski industrijski grad Hiroshimu, što je predstavljalo uvod u kraj Drugog sv. rata. Četiri dana kasnije Japan je kapitulirao, čime je zvanično završen najveći svjetski sukob vođen konvencionalnim naoružanjem na Malom plavom planetu. Slučajno ili ne, okruglo 75 godina kasnije, ujutro u 1 sat i 17 minuta po Tokijskom vremenu, cijena zlata je na spot tržištu po prvi puta u svojoj istoriji probila granicu od 2.000 USD po troy-unci, a u 8 sati i 15 minuta, neposredno nakon otvorenja Tokijske berze, zaustavila se na niviou od 2.020 USD. Tako je zlato, kao osnovna mjera vrijednosti kroz istoriju, na neobičan način dalo svoj doprinos obilježavanju ove, po svemu isto tako neobične 2020. godine.
Zašto je zlato ponovo zasjalo punim sjajem? Naravno da je očigledno da situacija izazvana Pandemijom coronavirusa ima veze sa tim, ali kao i u svakoj krizi, važno je razlučiti uzroke od posljedica. Svaka kriza počinje krizom rukovođenja, nastavlja se krizom autonomije i kontrole, a završava krizom birokratije i saradnje. Vremenski period između početka i kraja krize i njihovih razornih posljedica može varirati, od tzv. ‘puzajućih kriza’ koje mogu trajati jako dugo, do onih munjevitih čije se razorne posljedice očituju u veoma kratkom periodu. Ono što karakteriše svaku krizu je postojanje tzv. ‘tačke preloma’, koja određuje kakav će biti ishod krize. Pozitivan ishod naziva se ‘izlazak iz krize’, a negativan ‘katastrofa’, s tim da pozitivan ishod uvijek ima isti sadržaj – ‘normalnostanje’, dok se razmjere katastrofe nikada ne mogu predvidjeti (što bi Tolstojrekao: „Sve sretne ljubavi liče jedna na drugu, svaka nesretna ljubav nesretna je na svoj način”).
Dakle, šta je uzrok rasta cijene zlata? (teoretičari zavjere bi se mogli pitati i šta je uzrok Pandemije coronavirusa?). Odgovor je: gubitak povjerenja. U slučaju zlata, gubitak povjerenja u novac. Kada investitori nemaju povjerenja u ekonomiju, oni gube povjerenje u Centralne banke država koje emituju novac za potrebe određene ekonomije. Pri tome Centralne banke (koje upravljaju bankarskim sistemom) prestaju biti tzv. ‘posljednje utočište’ za investitore i tu ulogu preuzima zlato. Jer u ekonomiji, dok novac vrijedi samo kada optiče, zlato vrijedi i kada to ne čini. Drugi razlog je sužavanje prostora za ostvarenje zajedničkih interesa (dezintegracija). Situacija u kojoj dvije strane nemaju zajednički interes oko iste stvari dovodi do konflikta. Konflikti rađaju krize, jer zahtijevaju dodatnu energiju za njihovo rješavanje. Ako se uspije postići pozitivan ishod konflikta, onda je konflikt bio ‘konstruktivan’ jer dovodi do ‘sretnog rješenja’, a ako se konflikt nastavi on nakon ‘tačke preloma’ postaje ‘destruktivan’ i neminovno dovodi do katastrofe. Gubitak povjerenja prvo dovodi do prestanka poštovanja i nemogućnosti ostvarenja zajedničkih interesa, što u nastavku dovodi do dezintegracije zbog ostvarenja samo parcijalnih interesa. U takvoj situaciji stradaju zajednički interesi (koji i dalje postoje, iako ih se ne uvažava), jer se za njihovo ostvarenje troši nepotrebna dodatna energija, koja ‘curi’ iako to nije neophodno. A gubici te energije se akumuliraju i ‘čekaju’ da se manifestiraju u obliku katastrofe. Zadatak kriznih menadžera je da do toga ne dođe.
Ovu kolumnu o zlatu nazvao sam Odiseja u svemiru. Zašto? Zato što je zlato svojom cijenom ušlo u drugi milenij i uskladilo se sa 2020 godinom u kojoj trenutno živimo. Time započinje njegova ‘nova’ odiseja i prestaje potreba da se o njemu uopšte više piše, a i sve što sam imao reći u vezi sa tim već sam i rekao. A odiseja je oduvijek bila samo „staza trnja ili staza orhideja“. Mali plavi planet se i dalje ‘ipak okreće’, homo sapiens sapiens je i zlatu otvorio vrata svemira, a ono što mu iskreno želim je da u svakoj ‘tački preloma’ razmisli i miru da šansu (‘Give peace a chance’), jer sve što mu je potrebno je ljubav (‘Love is all you need’). Više ljubavi znači više sreće koja dovodi do „stanja kompletne fizičke, mentalne i društvene dobrobiti“, jednom riječi zdravlja, kako ga definiše WHO (Svjetska zdravstvena organizacija). A događaj sa početka teksta
– ne ponovilo se …
Zdravi bili !!!
Samo razmišljam …
Edim Sarihodžić
