Trenutno sigurno sjedite kako biste pogledali ovaj video i sjedeći položaj na nekoliko minuta da se pogleda je vjerojatno u redu.
Ali što duže ostanete na mjestu, to je vaše tijelo nemirnije. Ono sjedi odbrojavajući trenutke do vašeg ponovnog ustajanja kad ćete ga ponovno prošetati.
To možda zvuči smješno. Naša tijela vole sjediti, zar ne?
I ne baš. Naravno, kratka razdoblja sjedenja mogu nam pomoći da se oporavimo od stresa ili odmorimo nakon vježbe.
Ali današnji način života prisiljava nas da više sjedimo nego što se krećemo a naša tijela jednostavno nisu građena za takvo sjedeće postojanje. Zapravo, baš suprotno. Ljudsko tijelo je građeno da se kreće, a dokaze za to možete vidjeti u tome kako je sastavljeno.
Unutar nas je preko 360 zglobova i oko 700 poprečnoprugastih mišića koji omogućuju jednostavno, tečno kretanje. Jedinstvena fizička struktura tijela daje nam sposobnost da stojimo uspravno protiv sile teže. Naša krv ovisi o tome da se krećemo kako bi mogla normalno cirkulirati.
Kretanje koristi našim živčanim stanicama i naša koža je elastična, što znači da se oblikuje prema našim kretnjama. Pa ako je svaki centimetar tijela spreman i čeka da se pokrenete, što se dogodi ako vi jednostavno nećete? Počnimo sa srži problema, doslovno.
Vaša kralježnica je dugačka struktura napravljena od kostiju i hrskavičnih diskova između njih. Zglobovi, mišići i ligamenti koji su pričvršćeni na kosti drže sve to zajedno.
Uobičajeni način sjedenja je sa zaobljenim leđima i spuštenim ramenima, položaj koji stavlja nejednak pritisak na vašu kralježnicu.
S vremenom, ovo uzrokuje trošenje diskova kralježnice, preopterećuje određene ligamente i zglobove i napreže mišiće koji se rastežu kako bi oblikovali zaobljeni položaj vaše kralježnice.
Ovaj pogrbljeni oblik također smanjuje prsnu šupljinu prilikom sjedenja, što znači da vaša pluća imaju manje prostora za širenje dok dišete.
To je problem jer privremeno ograničava količinu kisika koja puni vaša pluća i veže se za vašu krv. Oko kostura su mišići, živci, arterije i vene koji oblikuju slojeve mekog tkiva.
Sam čin sjedenja gnječi, pritišće i sabija, a ova osjetljivija tkiva zbilja osjećaju najveći teret. Jeste li ikad osjetili tupilo i naticanje u svojim udovima prilikom sjedenja?
U područjima gdje je su najsabijeniji, Vaši živci, arterije i vene mogu se blokirati, što ograničava signalizaciju živaca i uzrokuje tupilo, te smanjuje pritok krvi u udove i uzrokuje njihovo naticanje.
Dugo sjedenje također privremeno deaktivira lipoproteinsku lipazu, poseban enzim u zidovima kapilara koji razgrađuje masnoće u krvi pa kada sjedite, ne sagorijevate masti ni približno dobro kao kada se krećete. Kakav učinak ovaj zastoj ima na mozak?
Većinu vremena sigurno sjedite da biste koristili svoj mozak, ali ironično, duža razdoblja sjedenja zapravo idu protiv tog cilja. Sjedeći način smanjuje protok krvi i količinu kisika koja kroz pluća ulazi u krvni tok.
Vaš mozak treba i jedno i drugo da bi bio na oprezu, pa će vaša razina koncentracije najvjerojatnije opasti kako se aktivnost mozga usporava.
Nažalost, loši učinci sjedenja nisu samo kratkoročni. Nedavne studije su otkrile da duga razdoblja sjedenja povezana s nekim vrstama raka i bolesti srca te mogu pridonijeti dijabetesu i problemima bubrega i jetre.
Zapravo, otkrilo se da diljem svijeta neaktivnost uzrokuje oko 9 % preuranjenih smrti godišnje. To je preko 5 milijuna ljudi.
Tako da ono što se čini kao bezopasna navika zapravo ima moć da promijeni naše zdravlje. Ali srećom, rješenja ovoj prijetnji su jednostavna i intuitivna.
Kada nemate izbora nego sjediti, pokušajte zamijeniti pogrbljenost ispravljenom kralježnicom, a kada ne morate biti vezani za svoje sjedalo, ciljajte na što više kretanja, možda postavljanjem podsjetnika da svakih pola sata ustanete.
Ali najvažnije, imajte na umu da su tijela građena za kretanje, a ne mirovanje. Zapravo, video je skoro gotov, zašto sada ne ustanete i rastegnete se?
Počastite svoje tijelo šetnjom.
Izvor:Ted.com
