Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na plenarnoj sjednici, održanoj 1. i 2. decembra, odbio prijedlog za donošenje privremene mjere i odgodio odlučivanje o meritumu u predmetu U 27/22, zahtjevu za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona koje je u izbornoj noći, 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik u BiH.
U ovom predmetu, u kojem su podnosioci zahtjeva Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, i Šefik Džaferović, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajući Predsjedništva BiH, zatražili ocjenu ustavnosti odluke visokog predstavnika za BiH od 2. oktobra 2022. godine, Ustavni sud je na ovoj sjednici isključivo razmatrao i odlučivao o zahtjevima podnosilaca za donošenje privremene mjere – objavljeno je na službenoj stranici Ustavnog suda BiH.
Kako se nadalje navodi, Ustavni sud je odlučio da odbije zahtjeve za donošenje privremene mjere.
Prema mišljenju Ustavnog suda, podnosioci zahtjeva nisu jasno naveli, van apstraktnog nivoa, koje vrste nenadoknadive štete bi mogle nastati ako bi osporeni akti ostali na snazi do rješenja spora, niti su dostavili dokaze o opravdanosti svojih zahtjeva.
– Baš kao što podnosioci zahtjeva pretpostavljaju da bi primjena osporenih akata do rješavanja njihovih zahtjeva mogla imati negativne posljedice po vladavinu prava, moglo bi se tvrditi i suprotno – da bi prihvatanje zahtjeva podnosilaca zahtjeva za donošenje privremene mjere moglo imati negativne posljedice po vladavinu prava – navode iz Suda.
Istovremeno, Ustavni sud smatra da u ovoj fazi ovi argumenti nisu konkretizirani, te napominje kako, ipak, na osnovu člana 64.1. Pravila, Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnosioca zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, naročito ako to može dovesti do nenadoknadive štete.
Sud je, kako se navodi, svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom.
Prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, zato što se, ipak, može ispraviti.
U predmetu 17/22 – Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Šefika Džaferovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi, utvrdio da citirani zakoni nisu u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i ukinuo ih.
Prema mišljenju Ustavnog suda, u Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da su osporeni zakoni, koje je donijela Narodna skupština RS, ustavni.
Istaknuto je da su, prema načelu vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, entiteti dužni da poštuju zakone na nivou Bosne i Hercegovine, a prema članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, entiteti su dužni da poštuju odluke institucija Bosne i Hercegovine.
U predmetu AP 75/21 Ustavni sud je zaključio da je došlo do povrede apelantovog prava na imovinu kada je odbijen apelantov zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos novca koji je oduzet od apelanta i koji je sud zadržao u periodu od 13 godina, iako ga je nadležno tužilaštvo obavijestilo da taj novac neće koristiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv apelanta.
Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantu u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
