Pružene prilike za sticanjem novih znanja ukoliko nam se ukažu trebamo objeručke prihvatiti, jer nikad ne znamo kojem dobru će nas odvesti. Upravo smo o tome razgovarali sa Sanjinom, prilikama, stečenom znanju, komparaciji sistema, mentaliteta i obrazovanja ovdje i tamo.
Sanjine, nakon završenog Američkog univerziteta, master na Lundu, kako si se odlučio na taj korak?
Motiv za odlazak na Lund inicijalno leži u želji za provjerom kvalitete obrazovanja u BiH. Obrazovanje u BiH je predmet kritika u posljednjih nekoliko godina, pa sam želio saznati odnosno provjeriti koliko mi zaista vrijedimo i koliko smo sposobni natjecati se sa studentima koji su proizvod razvijenog obrazovnog sistema. Univerzitet u Lundu je savršeno mjesto za ovu vrstu provjere, obzirom da na Lundovom Univerzitetu nastavu pohađaju studenti iz cijelog svijeta, pa sam imao priliku razgovarati i razmjenjivati mišljenja i ideje sa studentima iz Švedske, Finske, Francuske, Kosova, Velike Britanije, Zambie, Brazila, Egipta i tako dalje.
Jesi li upoznat da li je još neko iz BiH studirao ili magistrirao na Lundu?
Da, u Lundu sam imao priliku upoznati još jednu osobu iz Jablanice koja je pohađala master studij iz oblasti žurnalistike i to je to. Što se tiče regije, ima dosta studenata iz Srbije i Kosova, ali to je posljedica kvalitetne stipendije koju omogućava Švedski Institut za zemlje zapadnog Balkana.
Kakve utiske si stekao tokom studiranja van BiH, na šta se studij u Švedskoj fokusira?
Master studij na Lund Univerzitetu se više fokusira na diskusiju kroz koju se razvija vještina kritičkog razmišljanja. Predmet rasprave su bile aktuelna europska dešavanja, izbjeglička kriza, Brexit i njegove posljedice na Europsku Uniju, jačanje desničarskih stranaka u zemljama Unije, društvene mreže i njihov uticaj na izbore, i tako dalje. U ovome se studij na Univerzitetu u Lundu razlikuje od studija u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je bilo na predmetu Prava konkurentskog natjecanja, gdje se u načinu razmišljanja jasno moglo razlučiti koji studenti dolaze iz starih kapitalističkih sistema, a koji dolaze iz bivših socijalističkih. U istoj mjeri je bilo zanimljivo slušati različite profesore i njihov pristup na temu konkurentskog natjecanja, gdje se ponovo jasno vidi ova razlika.
Kada se pogledaju sistemi država, sa pravnog aspekta u čemu to BiH sve kaska?
Jako teško pitanje. Mislim da se Bosna i Hercegovina ne može porediti sa Švedskom niti u jednom aspektu tako da je jako teško reći gdje to Bosna i Hercegovina sve kaska. Ovo kažem iz razloga što se radi o potpuno različitim ljudima, apsolutno drugom mentalnom sklopu, te se zbog toga ne mogu uzeti pozitivni primjeri iz Švedske i implementirati u BiH. Na primjer, Švedska je, prema informacijama koje imam, jedina država u svijetu koja uvozi smeće, ali ova moć je zasnovana na više faktora. Prije svega, dugogodišnje iskustvo u ovom polju je stvorilu jedinstvenu bazu znanja te stručnjaci u ovom polju su minimizirali troškove reciklaže, ali ništa od toga ne bi bilo moguće da švedsko društvo ne posjeduju visoku razinu društvene svijesti, te svojim zalaganjem i odvajanjem smeća u za to predviđene kontejnere doprinose državi da budu najbolji u recikliranju smeća. Poenta ovog primjera je da švedsko društvo želi doprinijeti razvoju države, dok u Bosni i Hercegovini to nažalost nije tako, nego se veći fokus stavlja na lične interese. Upravo u tome leži problem definiranja koliko Bosna i Hercegovina kaska, sa pravnog ili bilo kojeg drugog aspekta.
Odakle Mostar, zar na osnovu svog stečenog znanja nije bilo mjesta u Tuzli?
Nadam se da ima mjesta u Tuzli, ali Mostar je zaslužan za moje znanje. Prije mog odlaska u Švedsku bio sam uposlenik društva NSoft d.o.o. Mostar, gdje sam radio na poziciji pravnog savjetnika. Kada sam obavijestio NSoft da imam priliku pohađati master studij na Lund Univerzitetu, bili su i više nego voljni da mi sve to finansijski omoguće, te su mi pomogli na način da su mi platili punu školarinu i davali mjesečnu stipendiju. Prema tome kada sam se vratio iz Švedske imao sam samo jedno mjesto gdje sam želio biti, a to je NSoft. Ovim putem bih iskoristio priliku da se još jednom zahvalim svim uposlenicima društva NSoft za nesebičnu podršku u ovom putovanju.
(V.M.)
