Dodik je u subotu u Beograd došao sa predstavnicima opozicionih partija iz Republike Srpske, a neposredan povod bila je nedavno usvojena deklaracija SDA u kojoj se ističe da je dugoročni cilj te stranke da BiH bude „republika“. SDA zamišlja tri nivoa vlasti – državni, regionalni i lokalni – dakle bez entiteta.
Nakon sastanka delegacije iz RS sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić, Dodik je u izjavama za javnost – iako je član Predsjedništva BiH – opet nagovještavao mogućnost otcijepljenja srpskog entiteta kao odgovor na deklaraciju SDA.
Dodik je ponovo povezivao pitanje statusa Kosova sa teritorijalnim integritetom BiH, kroz ideju da se Srbiji pripoje četiri sjeverne kosovske opštine ali i Republika Srpska, a govorio je i o naoružavanju…
NIJEDAN PROBLEM SE NE RJEŠAVA
Docent na beogradskom Fakultetu političkih nauka Dušan Spasojević kaže da je očigledno da ne postoji politička volja da se problemi rješavaju unutar Bosne i Hercegovine, jer aktuelnim liderima i u BiH i u regionu odgovara razvlačenje trenutnog stanja.
„To je model ponašanja elita u regionu: oni ne rješavaju probleme, već ih komplikuju. Riječ je o nekoj vrsti pakta između nacionalista u regionu koji na sličan način traje već dugo. O tome svjedoči i činjenica da gotovo nijedno pitanje iz devedesetih godina prošlog vijeka nije ozbiljnije riješeno“, ocijenjuje Spasojević za DW.
Da li je Dodik pretjerao u izražavanju „brige“ povodom Deklaracije SDA? To misli Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose koji ocijenjuje da Dodik pokušava da prikrije krizu u kojoj je njegov režim.
„Jasno je da njegova pozicija u samoj RS nije sigurna. On ni kao član Predsjedništva BiH vidljivo nema rezultate niti želi da ih ima na nivou zajedničke države. To je već ranije viđen mehanizam takozvane mobilizacije da bi se on izvukao iz krize“, kaže Janjić za DW.
Istoričar Milivoj Bešlin smatra da politički subjekti iz RS pitanja poput Deklaracije SDA treba da rješavaju u BiH, a ne da po odgovore dolaze u Beograd. „S druge strane, Srbija nikako bi smjela da se poslije ratnog iskustva i iskustva genocida na ovako grub način miješa u unutrašnja pitanja BiH. A sve o čemu se pričalo na tom sastanku u Beogradu su isključivo unutrašnja pitanja BiH“, kaže Bešlin za DW.
Bešlin je saglasan sa ocjenama da Dodik zapravo pokušava da prikrije probleme, pošto je, kako ocjenjuje, njegov entitet „bankrotirao, a kriminalni i autoritarni režim“ u Banjaluci se urušava.
VUČIĆ UŠTOPAO DODIKA?
S druge strane, nakon subotnjeg sastanka u Beogradu čelnici opozicije iz RS davali su umjerenije izjave od Dodika i pozivali na smirivanje tenzija. Slično se ponašao i Aleksandar Vučić, koji je poručio da je „mir poteban kao hljeb nasušni” jer bi sve drugo značilo ekonomski krah za sve.
Na pitanje kako vidi Vučićevu ulogu na sastanku, Dušan Janjić kaže da upada u oči da je on ovaj put zajednički primio i Dodika i opoziciju iz RS, dok ih je ranije primao odvojeno.
„To je znak da Vučić ne želi da uđe duboko u te priče. Zagovaranje povezivanja pitanja Kosova i RS je dio Dodikove politike i nije novina. Obnova te priče nije ozbiljno tretirana ni na samom ovom sastanku. To nije realno i nije nikakvo rješenje da se od jednog problema prave četiri“, kaže Janjić.
„Objektivno, to bi otvorilo probleme prekrajanja granica i to bi moglo da ide i do prekrajanja granica Srbije. Otuda ona kontra (predsjednika SDA) Bakira Izetbegovića sa Sandžakom. I sve to sve više tanji živce javnosti. Vrijeme je da se Dodiku kaže da s tim prestane. Ja sam tako i razumio Vučićev poziv na suzdržanost“, navodi Janjić.
S druge strane, činjenicu da je Vučić pozivao na smirenost Dušan Spasojević vidi kao konstantu na prvi pogled šizofrene politike Srpske napredne stranke.
„U Srbiji vidimo histerične ministre i Vučića koji ih smiruje, a ovo je na regionalnom nivou. Dodik je neformalni dio velike naprednjačke koalicije. Šalju se poruke koje treba da pokriju spektar birača od krajnje radikalskog dijela, do onih koji su nekada glasali za demokrate“, kaže Spasojević.
Milivoj Bešlin primjećuje da Vučić nije reagovao nakon Dodikovih huškačkih izjava. Umjesto toga, on neprestano ponavlja da je Srbija „garant“ Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„To je stara manipulacija srpske političke elite koja datira još iz vremena Miloševića, a slično se ponaša i Hrvatska. Srbija i Hrvatska nisu nikakvi garanti Dejtona, niti su protektori BiH, one su parisko-dejtonski mirovni ugovor potpisale kao učesnice u ratu na teritoriji BiH a taj rat je imao obilježja međunarodnog konflikta”, kaže ovaj istoričar.
„Garanti Dejtona se isključivo nalaze u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira (PIC), u kojem ne sjede predstavnici ni Srbije ni Hrvatske. Sve drugo je čista teritorijalna pretenzija Srbije i Hrvatske. S druge strane, Dodik ne bi mogao da izgovara sve to što je izgovarao, kad ne bi, uz podršku Moskve koja se jasno demonstrira kroz blokiranje donošenja odluka PIC, imao i podršku Beograda“, uvjeren je Bešlin.
A SADA – AUTOPUT
U matricu se uklapa to što nakon zapaljive retorike slijedi ekonomska saradnja. Naime, najavljeno je da osmog oktobra tročlano Predsjedništvo BiH dolazi u Beograd na trilateralni sastanak Srbije, BiH i Turske. Tada će biti položen i kamen-temeljac za izgradnju autoputa Sarajevo-Beograd.
Danas tobože na ivici rata, sutra tobože u cvatu ekonomskih odnosa. I tako u krug, dvije decenije nakon završetka ratova na prostoru nekadašnje Jugoslavije.
Izvor: DW
