Država porezima, doprinosima, naknadama i sličnim vrstama prihoda često ne prikupi dovoljno sredstava da bi podmirila sve potrebe javne potrošnje. Manjak sredstava i bujanje javne potrošnje dovode do prekomjernog zaduživanja, usporavanja razvoja i smetnji u funkcionisanju ekonomskog poretka.
Dok analitičari upozoravaju kako je javna potrošnja izmakla kontroli i kako su zbog toga mogući makroekonomski poremećaji, država nastavlja gomilati administraciju. Ekonomisti često ističu i kako se javna potrošnja koristi kao sredstvo za kupovanje socijalnog mira.
Iz Agencije za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine potvrđeno nam je kako je samo u organima državne službe čiji je osnivač Federacija BiH zaposleno 2.039 državnih službenika. Oni dodaju da u ovu brojku nisu uračunati uposlenici u firmama čiji je osnivač FBiH i druge federalne institucije kao ni uposlenici koji su angažovani na osnovu ugovora na određeno vrijeme i ugovora o djelu.
Posebno zabrinjavajući jeste podataka da niko u državi nema integralne podatke o tome čime se konkretno bave ljudi čije se plaće isplaćuju iz budžeta. Također, ne postoji ni jedinstveni registar iz kojeg bi se mogli izvući podaci o stepenu obrazovanja uposlenika u organima državne službe na nivo države ili entiteta.
Apsurdno, domaći političari iako snose direktnu odgovornost za rast administracije, pod pritiskom međunarodnih diplomata konstantno upozoravaju kako je institucijama potrebna modernija, kompetentnija, efiksanija, fleksibilnija i odgovornija javna uprava. Preciznije, državnom administracijom nisu zadovoljni ni nosioci vlasti isto kao ni građani koji plaćaju razgranatu birokratiju. Ipak, podaci pokazuju kako nefunkcionalni državni aparat iz godine u godinu sve više raste.
Tome najbolje svjedoče posljednji podaci Vijeća ministara BiH koji govore da je samo u državnim institucijama zaposleno ukupno 22.412 osoba. Od toga, putem jedinstvenog računa trezora, isplaćuju se 9725 plaća pripadnicima Oružanih snaga BiH i 12.687 plaća zaposlenicima bh. institucija.
Podsjećamo da je Ministarstvo pravde BiH još 2013. godine formiralo komisiju koja je trebala da preispita ogromni birokratski aparat u našoj zemlji jer je broj zaposlenih u 75 državne institucije premašio 22.000 ljudi.
Na drugoj strani, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u decembru 2015. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 715.425. Od toga, 24.451 osoba zaposlena je u državnoj upravi na nivou BiH ili Federacije BiH, a posebno porazna je činjenica što je taj broj mnogo veći s obzirom na to da nadležne agencije za državnu službu nemaju precizne podatke o broju zaposlenih i što u ovaj broj ne ulaze uposlenici kantona u FBiH kao ni uposlenici u institucijama Republike Srpske i Brčko distrikta.
Ogromni birokratski aparat u BiH nosi epitet najglomaznijeg u Evropi, a izvjesno je da iz godine u godinu ne dolazi do smanjenja broja zaposlenih u državnim institucijama. Fenomenu državne administracije u BiH dodaju se i posljednje Izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u FBiH koji su žestoko kritikovali predstavnici međunarodne zajednice upozoravajući kako će ove izmjene i dopune dovesti do politizacije državne uprave.
Enormno visoke plate državnih uposlenika razlog su zašto građani BiH idealnim poslodavcem smatraju državu. Takva percepcija tržišta rada pravi ozbiljne distorzije u funkcionisanju tržišne ekonomije u BiH koja je generalno utemljena na privatnom sektoru.
Blizu 64 posto domaćeg bruto proizvoda godišnje se troši na finansiranje glomaznog javnog sektora koji se sastoji od jedne državne, dvije entiteske i deset kantonalnih vlada od kojih svaka ima svoje organe zakonodavne vlasti, odnosno parlamente i skupštine.
Izvor: klix
