Drevni gradovi širom svijeta, čak i kad su gotovo u potpunosti uništeni, podsjećaju nas na bogatu istoriju civilizacija. Kada posjetimo istorijsko mjesto, osjetimo duh drevnih kultura, njihovu istoriju i način života, njihovo znanje i vrijednosti. Bez obzira koliko spektakularnih stvari stvorili u hiljadama godina ljudske istorije, ovi drevni, istorijski navodi nas uvijek mogu zadiviti.
Džinovski podzemni grad, za koji se vjeruje da je jedan od najvećih na svijetu, pronađen je u regiji Kapadokija. Ovaj grad seže 5000 godina unazad, a nalazi se u blizini tvrđave Nevşehir.
Nevşehir i okolna regije Kapadokija poznati su kao dom veličanstvene kolekcije podzemnih gradova i sela.
Ovaj je grad otkriven slučajno, jer su građevinski radnici srušili 1.500 zgrada na vrhu, u okviru projekta urbane obnove. Ipak, otkriće je zaustavilo njihov rad i počeli su otkopni radovi.
Budući da je grad masivan, imao je pogodnosti poput vinarije, kuhinje, stubišta, podruma, staje, kapele i bezirhane ili preše od lanenog sjemena koje se koriste za proizvodnju ulja za svjetiljke za osvjetljenje podzemnog grada.
Smatra se da je džinovski podzemni grad, samoodrživ kompleks s mnogim vazdušnim šahtovima i kanalima za vodu. Mnogi učenjaci tvrde da su ovi podzemni gradovi izgrađeni da predstavljaju sigurna mjesta u vrijeme opasnosti.
Stanovnici bi se povukli pod zemlju, jer bi se velika unutrašnja vrata od kamena mogla zatvoriti iznutra, a svaki bi se sprat mogao zasebno zatvoriti.
Özcan Çakır, profesor na odsjeku za geofizičko inženjerstvo na Univerzitetu Çanakkale Onsekiz Mart u blizini Gallipolija, i jedan od stručnjaka koji su uključeni u iskopavanje nalazišta, vjeruje da je korišteno kao prostor za skladištenje i transport hrane i proizvoda.
„Verujemo da su ljudi koji se bave poljoprivredom koristili tunele da bi prevozili poljoprivredne proizvode u grad. Procjenjujemo takođe da jedan od tunela prolazi ispod Nevşehira i dolazi do dalekog izvora vode.”
Vjeruje se da je grad sagrađen u VIII-VII vijeku prije nove ere, a mogao je biti proširen i u vizantijsko doba. Korišten je kao izbjegličko naselje za vrijeme perzijskog carstva Aheemenida, a neki sumnjaju da su ga izgradili čak i Perzijci.
Iako se još ne zna tačna veličina podzemnog grada, rezultati sistematskog istraživanja područja od 4 kilometra koje je proveo tim geofizičara Univerziteta Nevşehir pokazuju da se radi o gotovo 460.000 metara kvadratnih, odnosno 113 metara dubine, što bi ovo otkriće učinilo izuzetno važnim, jer je grad možda najveći takve vrste na svijetu.
Jedna od najvećih misterija vezana uz lokaciju je kako je takav ogroman grad izgrađen prije 5.000 godina.
Gradonačelnik Nevşehir Hasan Ünver izjavio je da će se „ovo novo otkriće dodati kao novi biser, novi dijamant, novo zlato“ bogatstvu Kapadokije. Namjerava da tamo izgradi najveći antički park na svijetu, s hotelima i umetničkim galerijama iznad, pješačkim stazama i muzejem pod zemljom.
„Čak planiramo ponovo otvoriti podzemne crkve. Sve to nas jako uzbuđuje.”
Izvor: ultra.ba