Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je još 2010. godine donijela „Odluku o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH“, među kojima su navedene HE Glavatičevo (3×9,5 MW), HE Bjelimići (2×50 MW) i PHE Bjelimići (2×300 MW), planirane na području Grada Konjica.
Iako je odluka donesena prije 15 godina, izgradnja ovih hidrocentrala nikada nije realizovana, ali projekti i dalje figuriraju u strateškim dokumentima Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanskog kantona, uključujući Prostorni plan HNK.
U međuvremenu, 50 kilometara uzvodno, na liniji razgraničenja između Grada Konjica i općine Kalinovik u RS-u, puštena je u probni rad HE Ulog, čiji rad već pokazuje negativne posljedice po rijeku Neretvu. Aktivisti pokreta „Karton revolucija“ ukazuju na mogućnost da se pod izgovorom kontrole posljedica HE Ulog, u Federaciji BiH planira izgradnja hidrocentrala Glavatičevo i Bjelimići, čime bi se ugrozila jedna od posljednjih divljih rijeka Evrope.
Aktivisti su istovremeno upoznali javnost s aktivnostima za zaštitu planine Prenj, gdje Federalno ministarstvo okoliša i turizma, UNDP i Grad Konjic rade na elaboratu za proglašenje Prenja zaštićenim područjem. Međutim, prijedlog zaštite ne uključuje gornji tok rijeke Neretve, iako rijeka čini prirodnu cjelinu planine Prenj.
Historijski dokumenti, poput Studije izvodljivosti iz 2007. godine, predviđali su proglašenje dijela gornjeg toka Neretve i njenih pritoka, uključujući Rakitnicu, nacionalnim parkom ili parkom prirode, ali proces nikada nije realizovan. Aktivisti upozoravaju da HNK još uvijek nema Zakon o šumama, a Federacija BiH odgađa entitetski Zakon o šumama, što dodatno ugrožava Neretvu.
Pokret „Karton revolucija“ je nadležnim institucijama uputio niz inicijativa i upita, tražeći: pokretanje procedure za izmjenu odluke o javnom interesu za hidrocentrale Glavatičevo i Bjelimići, proglašenje rijeke Neretve zaštićenim područjem, uključivanje Neretve u elaborat za Prenj ili kao samostalno zaštićeno područje, te pružanje informacija o trenutnom statusu projekata i važećih dozvola.
Također, zatražena su pojašnjenja o zeleno označenim zonama u Prostornom planu HNK i zašto gornji tok Neretve nije uključen u potencijalna zaštićena područja. Aktivisti pozivaju građane i medije na povećani interes za status gornjeg toka rijeke te su sve informacije o problemu dostupne putem društvenih mreža i na YouTube platformi kroz digitalne sadržaje „Prva faza odbrane Neretve. Hoćemo li uspjeti?“ i „Otvaramo tri nova fronta u odbrani Prenja i Neretve“.
