U fokusu

Izvozimo naše proizvode a ne našu djecu, zaključak je II Business Strategic Foruma u Tuzli













Tuzlanski Kanton će u narednom periodu biti epicentar dva mega energetska projekta koji strateški mogu da daju šansu domaćim građevinskim, energetskim i software kompanijama da uz izgradnju ovakvih energetskih sistema i sami postanu lideri. Ovakve se investicije na jednom uskom geografskom području događaju jednom u 100 godina. A svi znamo da svaki novi investitor bilo gdje u svijetu će prije prihvatiti kompanije sa praktičnim svježim iskustvom nego bez njega.

Drugi po redu Business Strategic Forum, u organizaciji Colosseum Agencije, Radio Kameleona i Grupacije poslodavaca TK pri Udruženju poslodavaca FBiH, održan je u Hotelu Mellain u Tuzli. Govornici su u fokus stavili budućnost – skore investicije na TK, razvoj saobraćajne infrastrukture, umrežavanje privrede uz digitalizaciju i potencijale industrije 4.0, kao i pozitivne priče uspješnih privrednika u BiH.

Prema riječima organizatora BSF i direktora projekta Made in BiH Zlatka Berbića, na Forumu su okupljeni oni koji pred sobom imaju odlučujuće poslovne momente u raznim razvojnim projektima.

„Naš cilj je višestruk. Okupiti investitore, umrežiti domaće kompanije, dati šansu pametnim strategijama i izaći kao pobjednik. Mi ne smijemo dozvoliti da ostanemo zemlja staraca i stranaca. Izvozimo proizvode, a ne našu djecu.“, izjavio je Berbić.

 

Na temu „Izgradnja energetskih blokova kao generator razvoja TK“ govorio je dr. Munever Čergić, direktor RMU Banovići.

„Od početka iduće godine očekujemo zaokruženu investiciju, a već od polovice 2018 i početak gradnje TE Banovići. RMU Banovići ovom investicijom zaokružuju poslovni ciklus, ali i budućnost ovih prostora jer Blok 7 i 8 TE Tuzla nemaju projektovan mrki ugalj iz naših rudnika u svom korištenju. Osim najnovijih tehnoloških rješenja proizvodnje struje primjenjivat ćemo i najviše ekološke standarde pod vrlo strogim nadzorom“, dodao je Čergić.

 

Također, jedan od panelista koji je pričao na ovu temu bio je i Adnan Hrustemović iz Elektroprivrede BiH, inače rukovodilac sektora za pripremu i izgradnju novih termoelektrana.

 

„Očekujemo podršku oba doma Parlamenta da potvrde projekat koji već godinama čeka na svoju realizaciju. Izgradnja Bloka 7 po  najsavremenijim standardima zamijenit će dotrajale blokove koji su još prije mnogo godina trebali otići u penziju. a mi ih održavamo u životu jer moramo.“, izjavio je Hrustemović.

 

Po prvi puta javnosti su se predstavili i dva ključna menadžera izgradnje TE Banovići. Projekt menadžer, gospodin Hu Yang je pojasnio investiciju i uslove učešća domaćih kompanija u ovakvom projektu. Na osnovu iskustava na izgradnji TE Stanari, očekuje se oko 20% projekta u izvedbi domaćih kompanija.

Drugi panel je najavio prateće investicije u saobraćajnoj infrastrukturi. Predsjednik Privredne komore TK Nedret Kikan je uspješno vodio razgovor uz pregled finansijskih pokazatelja i šta bi se dogodilo ako bi priključak na koridor 5C mimoišao TK i koliko bi to bila nerentabilna i čudna politička odluka.

Ministar trgovine, turizma i saobraćaja u Vladi TK, Mirsad Gluhić, u svom izlaganju je istakao značaj saobraćajne infrastrukture kao osnove za razvoj privrede.

 

„Infrastruktura je najvažniji faktor. Kada je imate, onda nemate problem privlačenja stranih investitora.“, rekao je Gluhić.

Osim Gluhića, na ovu temu govorio je još direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Rifet Karasalihović, koji je predstavio razvojni plan našeg aerodroma i najavio da već u idućoj godini će primiti 1 milion putnika. Mogućnosti razvoja cargo saobraćaja koji u industriji proizvodnje mesa i poljoprivrede ali i podršci svim novim zahtjevima privrede ove regije je ključan.

 

S druge strane direktor za infrastrukturu u JP Željeznice FBiH, Zuhdija Salihović je iznenadio sve prisutne sa količinom robe koju željeznice prevoze čineći da ova regija prevozi skoro 70% cargo transporta. Također je naglasio da putničkog saobraćaja željeznicama neće biti sve dok kao i svugdje na svijetu država ne obezbjedi subvencije.

 

Treći panel nosio je naziv „Privlačenje investicija, digitalizacija i dijaspora-model za razvoj BiH“, a o tome su pričali voditeljica projekta DKR – Centar za robotiku Jasmina Numanović – Stjepanović, predsjednik udruženja IT industrije u BiH, vlasnik kompanije Symphony Haris Memić, vlasnik kompanije Ttom Branimir Rechter, iz Raiffeisen Banke Hasan Hasić i direktor projekta Made in BiH Zlatko Berbić. Ovaj panel je odisao razgovorom o pozitivnoj budućnosti i optimizmom kako uz malo strateške usmjerene edukacije možemo preskočiti decenije zaostatka i biti u postrojenju digitalizacije i novih poslovnih modela koje to nosi.

Predsjednik IT industrije u BiH, Haris Memić je vratio osmijeh svim prisutnima i pokazao da ima nade za mlade ali da oni moraju da prihvate svjetska pravila biznisa ovdje. Gospodin Brano Rechter jer istakao da Bosna i Hercegovina mora početi efikasno predstavljati svoje potencijale novim tržištima kao zemlja dobrih proizvoda, kvalitetne radne snage i vjerodostojne proizvodnje. On koji je rođen u Belgiji a sa BiH kao zemljom njegovih predaka želi da pomogne njen razvoj izvozeći proizvode u čiji kvalitet niko neće sumnjati i sa ponosom istaknutim Made in BiH.

 

Na posljednjem panelu „Pobjedonosne strategije promjene i razvoja“, čiji je cilj bio prijenos iskustava kako opstati na tržištu, kako preživjeti promjenu brenda i kako ostati na vrhu, govorili su: Šaban Rizvić, direktor Bratstvo Novi Travnik BNT Holding, Mirza Kahriman, član Uprave Prevent grupacije, Ramiz Karić, direktor Herceg d.o.o. Srebrenik i Besnik Ismaili vlasnik firme BH Nekretnine i Tuzla tekstil. Svi privrednici su istakli da neophodnost opstanka je disperzija rizika investirajući u više različitih biznisa a ne samo onaj iz koga su krenuli, ali i potreba izvoza čija ogromna tržišta pokušavaju diktirati pravila i cijene proizvoda. Zajednički stav je da je kriza radne snage svih sektora privrede i da akademska zajednica mora naći novu konekciju sa potrebama koje su ekstremne a ne da obrazuje kadrove sa titulama koje samo vode ka Birou za zapošljavanje.

 

Pozitivna promjena mora početi iz porodice i odabira pravca školovanja tako što će razmišljati o budućnosti i potrebama realnog sektora, a ne o pozicijama u prepunjenom javnom sektoru.

 

Završavajući BSF2 svi prisutni su istakli da im se vratio optimizam i nada u našu budućnost i da bi željeli da što više ovakvih događaja bude u cijeloj BiH, te da mediji moraju preuzeti ulogu nosioca pozitivnih promjena i optimizma.



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button