Psiholozi su definisali konformizam kao promjenu ponašanja zbog stvarnog ili zamišljenog utjecaja drugih ljudi. Koliko poguban ovaj fenomen može biti pokazuju nam razni kultovi i njihove aktivnosti. Masakr u Jonestownu dogodio se 1978., kada je više od 900 pripadnika (trećinu su sačinjavala djeca) američkog kulta zvanog Hram naroda umrlo u masovnom samoubistvu pod vodstvom njihovog vođe Jima Jonesa. Mnogi ljudi začuđeno odmahuju glavom uz riječi kako se to njima nikada ne bi dogodilo i da su ti ljudi vjerovatno psihički bolesnici koji su se, eto tako, našli skupa u isto vrijeme na istom mjestu. Međutim, ti ljudi grdno griješe. Konformizam je sastavni dio naših života, svojevrsna kratica kojom se služimo u svakodnevnom životu. Kako bi se smanjio njegov maligni utjecaj važno je prepoznati ga.
Informacijski socijalni utjecaj
Često ne znamo dovoljno da bismo mogli izabrati dobro ili ispravno ponašanje. Srećom, raspolažemo snažnim i korisnim dostupnim izvorom znanja – ponašanjem drugih ljudi. Ukoliko se prvi put nalazite u restoranu prve klase i ne znate kojim redom se koji pribor za jelo koristi vjerovatno nećete početi prvi jesti, već ćete se osvrnuti oko sebe i pogledati kako to ljudi za vašim ili drugim stolovima koriste. Ako pitamo druge šta oni misle ili gledamo šta oni rade, to će nam pomoći da sami sebi razjasnimo situaciju u kojoj smo se našli.. Konformiramo se s drugima zato što vjerujemo da je njihovo tumačenje nejasne situacije tačnije od našeg i da će nam pomoći u izboru odgovarajućeg načina ponašanja. To se zove informacijski socijalni utjecaj. Istraživanja su pokazala da i majmuni vole da oponašaju nova, kreativna ponašanja drugih pripadnika svoje vrste; primjerice jedna grupa majmuna koristila je lišće za čisćenje svojih tijela, a da to ponašanje nije primjećeno ni u jednoj drugoj grupi.
Kada teško odolijevamo informacijskom socijalnom utjecaju?
- Kada je situacija nejasna ili dvosmislena – Trenutna situacija globalne zaraze corona virusom dobar je primjer stanja u kojem smo jednostavno zbunjeni mnogim oprečnim informacijama koje dobijamo iz raznih izvora. To je samo malo jača gripa. To nije samo jača gripa, već je nešto opasnije. Nosite maske, nemojte nositi maske. Sada se ljudi okreću jedni drugima i posmatraju šta ostali rade kako bi iznašli ono za šta smatraju da je najbolji odgovor na novonastalu situaciju, što često može dovesti do teških posljedica.
- Kada je situacija krizna – Dvosmislenost je najbolja prijateljica krize i često dolaze zajedno u paketu kojeg nam život tako grubo strpa u ruke. U situaciji krize često nemamo vremena stati i razmisliti kako treba da se ponašamo već gledamo kako se ponašaju ljudi oko nas. Na žalost, krize u svima nama bude osjećaj straha koji može evoluirati u paniku kada vidimo da su i drugi preplašeni, što posljedično može dovesti do neracionalnog ponašanja (pretjerane kupovine životnih namirnica, dijeljene raznih dezinformacija koje mogu ugroziti nečije fizičko ili mentalno zdravlje)
- Kada su drugi ljudi stručnjaci – Nije zapanjujuća činjenica da ljudi više vjeruju osobi koja je infromiranija i stručnija nego nekom laiku. Međutim, stručnjaci nisu uvijek dobar i pouzdan izvor informacija, pogotovo jer se nalazimo usred pandemije virusom o kojem ni oni ne znaju mnogo.
Kada i kako se oduprijeti informacijskom socijalnom utjecaju?
Jedan razlog zbog kojega je odluka konformirati se ili ne toliko važna, jest u tome što ta odluka utječe na definiranje stvarnosti. Ako odlučite prihvatiti definiciju situacije koju nude drugi, počet ćete gledati na svijet onako kako ga oni vide. Vaša odluka hoćete li se konformirati informacijskom socijalnom utjecaju utjecat će ne samo na vaše ponašanje, nego i na vaše tumačenje stvarnosti. Zapitajte se da li je vaša reakcija primjerenija od reakcije drugih u ovo doba, kako vaše ponašanje može pomoći ili odmoći vašoj zajednici, koliko su drugi ljudi informirani o svim faktorima koji utječu na trenutno stanje. Znajući kada informacijski socijalni utjecaj djeluje u svakodnevnom životu, možete bolje procijeniti kada je on koristan, a kada nije. Neodgovarajućem oslanjanju na druge ljude kao na izvor informacija, najbolje se možete oduprijeti koristeći svoj zdravi razum, koji vas je i do sad odlično služio, i unutarnji moralni kompas za provjeru podataka koje dobivate.
Amina Duraković je magistrica psihologije koje je svoje zvanje stekla na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Trenutno zaposlena kao školski psiholog u jednoj od sarajevskih osnovnih škola. Urednica je naučnog časopisa Acta Catallactics, koji se bavi ekonomskim i općim društvenim pitanjima.
