Narušeni odnosi dva granska sindikata, Sindikata grafičkih, izdavačkih i medijskih radnika BiH i Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBiH), sa Savezom samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) su kulminirali 5. aprila 2016. godine, kada je na sjednici Glavnog odbora SSSBiH donesena odluka o isključenju pomenutih granskih sindikata.
Tri zgrade u Sarajevu
Kontinuirane međusobne optužbe predstavnika isključenih sindikata i rukovodstva SSSBiH su samo vrh ledenog brijega koji je doveo do osipanja krovne sindikalne organizacije, a prava pozadina, prema tvrdnjama predsjednika Sindikata grafičkih, izdavačkih i medijskih radnika BiH Amera Toskića, leži u nekretninama vrijednim nekoliko stotina miliona KM.
Nadzorni odbor SSSBiH je u svom izvještaju iz marta ove godine naveo i netransparentnost pri upravljanju ovim nekretninama, a Faktor je u posjedu spiska imovine koji ide u prilog ozbiljnosti ove problematike.
Na pomenutom spisku se naročito ističu tri nekretnine u Sarajevu i to zgrada u ulici Obala Kulina bana broj jedan, odnosno Dom sindikata, zgrada u ulici Alipašina broj devet te zgrada u ulici Alipašina broj 19. Zgrada Doma sindikata se koristi za potrebe SSSBiH i samostalnih sindikata, a dijelovi se izdaju zakupcima. Zgrada u ulici Alipašina broj devet se sastoji od prizemlja i pet spratova, a zgrada u ulici Alipašina broj 19 ima površinu od 1.486 kvadratnih metara i veći dio pripadajućih prostorija koriste zakupci, što donosi značajan prihod SSSBiH. Prihod i način raspolaganja tom imovinom je, prema tvrdnjama isključenih granskih sindikata, nepoznanica, a mogućnost upravljanja tom imovinom je na nelegalan način prenesena na uski krug rukovodstva SSSBiH.
– Ne znam na koji su oni način pokušali prenijeti vlasništvo nad tim nekretninama na sebe, ali to nisu mogli uraditi na regularan način. Ta imovina je vlasništvo granskih sindikata koji su je stvarali i upravljanje njima mora biti apsolutno transparentno, a to nije slučaj – izjavio je za Faktor Amer Toskić, predsjednik Sindikata grafičkih, izdavačkih i medijskih radnika BiH.
Slična je situacija i sa poslovnim prostorima u ulici Alipašina broj dva do četiri, nekadašnji Klub prosvjetnih radnika, a SSSBiH je, prema podacima od 31. decembra 1996. godine, raspolagao sa 104 vlastite stambene jedinice. Sudbina tih stanova je, tvrdi Toskić, danas nepoznanica.
Revizija imovine
SSSBiH raspolaže i imovinom koja je nacionalizovana 1959. i 1960. godine, a radi se o najamnoj zgradi u ulici Ključka broj dva u Sarajevu, odmaralište u Crepoljskom i najamna zgrada u ulici La Benevolencija u Sarajevu, kao i radničkim domovima u Zenici, Kaknju, Brčkom, Tuzli, Bihaću, Travniku, Varešu, Boračkom jezeru i Mostaru, kao i odmaralištima u Hrvatskoj. Prema nepotvrđenim informacijama, SSSBiH raspolaže sa imovinom u Beogradu, odnosno sa dva sprata tamošnjeg Doma sindikata.
SSSBiH od iznajmljivanja ovih nekretnina na godišnjem nivou, prema prezentiranim podacima, zarađuje oko 370.000 KM, a upravljanje i vlasništvo nad ovim nekretninama će, kako najavljuju predstavnici isključenih granskih sindikata, sada biti predmet revizije.
Izvor: faktor
