Otto Heinrich Warburg bio je njemački fiziolog, liječnik i dobitnik Nobelove nagrade. Smatra se jednim od najutjecajnijih biokemičara 20. stoljeća. Zanimljivo je spomenuti da je nominiran čak 47 puta za Nobelovu nagradu.
Tijekom Prvog svjetskog rata bio je časnik u njemačkoj konjici, a nakon rata se posvetio istraživanju stanica i njihovom korištenju kisika. 1931. godine dobio je Nobelovu nagradu zbog doprinosa istraživanju tumora i njihovog rasta. On je otkrio da stanice raka dobivaju energiju za rast i razvoj na potpuno drukčiji način od zdravih ljudskih stanica. Dok zdrave stanice dobivaju energije oksidacijom piruvata, stanice tumora energiju dobivaju anaerobnom razgradnjom glukoze.
Jednom kad su nacisti preuzeli vlast, svim ljudima sa židovskim korijenima zabranili su obavljanje učiteljske djelatnosti. Bilo da je riječ o sveučilišnim profesorima ili učiteljima u područnim školama, Židovi nisu mogli podučavati Nijemce bilo čemu. Iznimka od tog pravila bio je upravo Warburg.
Za čitavog Drugog svjetskog rata, on je radio na lijeku za rak, a sve je podredio svojoj teoriji. Bio je uvjeren da je stanice raka moguće izgladnjeti i odbijao je napustiti svoj laboratorij. Koliko su ga nacisti cijenili govori i činjenica da je Herman Göring osobno urgirao kako bi Warburga označili samo četvrtinom Židovom, iako je njegov otac bio Židov.
Osim toga, jednom prilikom je progovorio protiv Hitlera i režima.
Poslodavac, Institut Kaiser Wilhelm, ga je protjerao, ali na osobni Hitlerov zahtjev, Warburg je vraćen na posao.
Toliko se posvetio poslu da je čak i živio na institutu. Raznim sveučilištima je govorio da mu ne dodjeljuju počasne doktorate zato što mu se ne da dolaziti na svečanost. Ako bi mu netko dodijelio medalju časti, on je tražio da mu je pošalju poštom.
Bio je toliko uvjeren da je njegova teorija točna da je često citirao Maxa Plancka koji je jednom prilikom rekao: “Znanost napreduje ne zato što znanstvenici promijene mišljenje već zato što znanstvenici s pogrešnim mišljenjem umru i dođu drugi”.
Od njegove smrti u kolovozu 1970. godine, teorije su pomalo zaboravljene, ali doprinos znanosti je ovjekovječen medaljom za posebne zasluge koju dodjeljuje njemačko društvo za biokemiju i molekularnu biologiju. Ipak, posljednjih godina su njegove teorije ponovno dobile na važnosti, ali većinom u krugovima alternativne medicine. Razni teoretičari zavjera govore da su vlasti, povezane s velikim farmaceutskim tvrtkama, odlučile zakopati “lijek za rak”.
Znanost, barem priznata znanost, i dalje je jako skeptična prema Warburgovim učenjima. Preliminarna istraživanja pokazala su da postoji mogućnost da određeni mehanizmi svojevrsnog gušenja stanica raka zaustave rast nekih vrsta tumora, ali sve to preliminarno istraživanje ne nudi ni približno tako dobre rezultate kakve pokušavaju predstaviti teoretičari zavjera i trgovci raznim prirodnim “lijekovima”.
Izvor: slobodna-bosna.ba
