Ruske vlasti potvrdile su da će povodom obilježavanja 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu, koja se tradicionalno održava 9. maja na Crvenom trgu u Moskvi, prisustvovati lideri 19 država.
Osim njih, još dvojica šefova država su dobila zvanične pozive, ali svoj dolazak još nisu potvrdili.
Uz predsjednike zemalja članica Zajednice nezavisnih država (ZND), koji redovno prisustvuju ovim događajima, prisustvo su najavili i predsjednici Brazila i Burkine Faso – Luiz Inácio Lula da Silva i Ibrahim Traoré, kao i lideri Venecuele i Vijetnama – Nicolás Maduro i To Lam.
Najavljen je dolazak predsjednika Kube Miguela Díaza-Canela, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, te kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Također, dolazak je potvrdio i premijer Slovačke Robert Fico.
Svoj dolazak najavio je i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres neće prisustvovati ovogodišnjoj proslavi godišnjice.
Od 1945. godine do danas, u SSSR-u i Rusiji održane su ukupno 34 Parade pobjede. Prve četiri održane su u sovjetskom periodu – 1945, 1965, 1985. i 1990. godine.
Tradicija godišnjeg obilježavanja 9. maja vojnom paradom započela je 1995. godine, nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Povodom tadašnje 50. godišnjice pobjede, rekonstruisan je historijski marš iz 1945. godine, a deset dana kasnije Rusija je usvojila zakon o obilježavanju pobjede sovjetskog naroda u Velikom otadžbinskom ratu, kojim je 9. maj proglašen državnim praznikom i neradnim danom.
Kao i u sovjetsko vrijeme, ruske vlasti redovno pozivaju strane visoke zvanice na svečanu paradu, posebno za jubilarne godišnjice. Tako je 1995. godine na Crvenom trgu bilo prisutno 56 lidera iz cijelog svijeta, među kojima britanski premijer John Major, njemački kancelar Helmut Kohl, američki predsjednik Bill Clinton, predsjednik Francuske François Mitterrand, kineski predsjednik Jiang Zemin i mnogi drugi.
Na 60. godišnjicu pobjede, 2005. godine, u Moskvu su došli lideri 53 zemlje, uključujući predsjednika SAD-a Georgea Busha mlađeg, francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, kancelara Njemačke Gerharda Schrödera i predsjednika Kine Hu Jintaoa. Prisutni su bili i čelnici međunarodnih institucija – UNESCO-a, UN-a i Evropske komisije.
Na svečanosti održanoj 2015. godine, povodom 70. godišnjice pobjede, prisustvovalo je 26 lidera, uključujući predsjednike ZND-a (osim Ukrajine), Kine, Indije i Kube.
Tada su u Moskvi bili prisutni i lideri djelimično priznatih Abhazije i Južne Osetije.
Nakon toga, svake godine barem jedan strani lider bio je prisutan na paradi – među njima su predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev (2016), predsjednik Moldavije Igor Dodon (2017) i predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon (2021).
Povodom 75. godišnjice pobjede 2020. godine, na paradi je bilo deset stranih lidera, uključujući i Milorada Dodika.
Na paradama 2023. i 2024. godine prisustvovali su lideri država bliskih Rusiji – Armenije, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Gvineje-Bisau, Kube i Laosa.
