Slovenija je prošle sedmice bila domaćin Bledskog strateškog foruma (BSF), konferencije koja je poznata po tradicionalnim razgovorima o Zapadnom Balkanu. Iako su ove godine razgovori evidentno nadmašili regionalnu pažnju i dostigli globalni doseg, budućnostZapadnog Balkana unutar EU ostala je u fokusu. Glasno je odjeknula ideja koju je izniopredsjednikEvropskogvijeća Charles Michael, da bi EU iZapadni Balkan trebali biti spremni za proširenje do 2030. godine. Takozvano “bledsko obećanje” nikoga nije ostavilo ravnodušnim ali je kod svih ostavilo upitnik da li do tog datuma obje strane mogu biti spremne za proširenje.
Moj odgovor na sva ova pitanja je jasan: prilika je tu i trebamo je iskoristiti punom brzinom. Trebamo raditi na pronalaženju dovoljno političke volje na Zapadnom Balkanu za reforme i političke volje EU za proširenje. Trebamo se fokusirati na krajnje odredište ali ne smijemo zapostaviti ni putovanje.
Kada se radi o Evropskooj uniji, proširenje EU je nedvosmisleno ponovo na dnevnom redu. Geopolitička slika jasno pokazuje da ne postoji alternativa proširenju EU. Rat u Ukrajini povećao je apetite za proširenjem i potvrdio ideju da je proširenje strateška nužnost EU.
Jednostavno rečeno – sad ili nikad.
Ovo naravno ne znači da će kriteriji za proširenje EU biti odbačeni i da bi Zapadni Balkan mogaoući u Uniju bez ispunjavanja istih. Ovoznači da ćese regiji posvetiti više političke pažnje i da će se od zemaljaZapadnog Balkana tražitiekspeditivnost.
Za EU to znači obavezu dareformiše svoj proces donošenja odluka i da se pripremi, u institucionalnom i finansijskom smislu. EU sa više od od 30 država članica za stolom jednostavno ne može biti učinkovita koliko bi trebala biti. Ovakva reforma neće biti lak zadatak ali je neophodna. I to je od strateške važnosti za EU, na istomnivou važnosti kao i proširenje.
Skeptici će tvrditi da se čini da su ov izadaci vrlo teški za riješiti do 2030. Međutim realno gledište je da neće biti bolje ponude na stolu za zemlje Zapadnog Balkana i bolje prilike za Uniju da se poboljša i prilagodi novim globalnim realnostima.
Na Bledu sam otkrila formulu za buduću EU 2030., na engleskom jeziku nazvanu “3E by 3E”, koja obuhvata ove ciljeve. EU 2030. bi trebala biti više angažovana(engaged) u svijetu, proširena (enlarged) Zapadnim Balkanom i našim istočnim partnerima, te bi trebala razviti (evolved) proces donošenja odluka koje bi bile efikasniji. EU bi ovim procesima trebala pristupiti sa žarom (eagerness), ekspeditivnošću (expedience) i na temelju iskustva (experience). Vjerujem da se nema šta mnogo dodati.
Godine koje dolaze neće biti samo percepcija i obmana. To će biti godine napornog rada s obje strane, Zapadnog Balkana i EU, kako bi se obje strane pripremile za proširenje EU do 2030.
Ovateška vremena zahtijevaće hrabre lidere na obje strane. Lidere koji će gledati u budućnost. Lidere koji će biti spremni da proširenje stave na vrh svoje agende i kojiće donijeti odluke koje će omogućiti da se proširenje dogodi. Zbog toga će evropski izbori biti važna prekretnica za cilj 2030.
Bez obzira na izbore, Zapadni Balkan uvijek može računati na Sloveniju. I dalje ćemo biti čvrsti zagovornici procesa proširenja EU punombrzinom. Prijatelj regije u dobru i zlu. Na primjer, Slovenija se u EU većzalaže za otvaranjepristupnih pregovora s BiH do kraja ove godine.
Vrijeme će pokazati da li je predsjednik Michael na Bledu održao istorijski govor. Nadam se da će se “bledsko obećanje” ostvariti i zbog našeg čarobnog Bleda. Mjesto na kojem se prekrasni alpski pejzaž susreće sa kristalno čistom jezerskom vodom je najbolje mjesto na kojem se čuda događaju.
