U savremenom dobu koji podrazumijeva svakodnevnu upotrebu računara, pametnih telefona, tableta sve su češći problemi s vidom posebno kod mlađe populacije. Neki ih nose za bolji vid na daljinu, a neki za čitanje.
Postoji nekoliko razloga zbog kojeg ljudi sve više nose naočale. Prvi razlog je laka dostupnost pregleda za određivanje dioptrije, pa se naši sugrađani lako odluče provjeriti vid i kupiti naočale.
“Ovakva brza analiza vida je uredu ukoliko je praćena redovnim pregledima oka sa širenjem zjenica. Jako često se desi da neko nosi naočale, a da ustvari i nema dioptriju, takvi slučajevi se ustanove na detaljnom pregledu. Stoga ako vam je prvi put određena dioptrija pobrinite se da vam je odredi oftalmolog. Drugi razlog je sve veća pojava kratkovidnosti (minus dioptrije) u cijeloj svjetskoj populaciji. Smatra se da je to zbog sve većeg rada na blizinu, čitanje, učenje i rad na mobitelu ili računaru i to sve u uvjetima lošeg osvjetljenja”, kazala je oftalmologinja Ajla Pidro.
Simptomi oslabljenog vida
Pidro objašnjava da svaki pacijent doživljava slabiji vid pri aktivnostima koje su mu ili najpotrebnije. Vozači će prvo primijetiti da ne vide jasno tablice auta ispred sebe ili da nesigurno voze noću. Fotograf će primijetiti promjenu u kontrastu u bojama ili mutna lica portreta koje fotografira. Dok se penzioneri najčešće prvo požale da više ne vide čitati tekst prijevoda serije.
Dakle, simptomi očnih oboljenja mogu biti od mutnog vida, gubitka vidnog polja, krivljenja slike ili pojave fleke u vidnom polju do potpunog gubtika vida. Ono što je jedna od najčešćih nejasnoća pacijenata je razlika između kratkovidnosti i dalekovidnosti, tj. čuvenog minusa i plusa.
“Kratkovidnost, kako i sam naziv kaže, jeste kada dobro vidimo na blizinu ali je vid na daljinu mutan i nejasan. U tom slučaju nosimo naočale u minus dioptriji. Kod dalekovidnosti pacijent slabije vidi na blizinu nego na daljinu, iako je vid na daljinu također slabiji. U ovom slučaju su potrebne naočale s plus dioptrijom. Dakle slabiji vid na daljinu može biti i u minus i plus dioptriji, što ovisi o dužini oka”, objašnjava Pidro.
Preventivni pregledi i liječenje
Kod problema s vidom najbitnija je prevencija. Svaku bolest, objašnjava Pidro, lakše je kontrolirati ili izliječiti ukoliko se ona ustanovi u samom početku.
“Terapija je uspješnija, jednostavnija za pacijenta i pratnju, a možemo spriječiti gubitak vida od bolesti poput glaukoma, mrene ili dijabetičke retinopatije. Neke od ovih bolesti nažalost nepovratno oštećuju vid, zato je najveća stvar koju za sebe možete napraviti jeste preventivni pregled očiju jednom godišnje”, kazala je.
Napominje kako će samo pravilan plan liječenja oboljenja oka dovesti do očuvanja vida.
Jako je bitno imati povjerenje i dobar odnos između pacijenta i doktora, tada je svako liječenje preciznije, očekivanja jasna, a vid bolji. Ukoliko su oči zdrave onda se jasniji vid može postići nošenjem odgovarajuće dioptrije, te redovnim kapanjem umjetnih suza kod rada na računaru i blizinu ili duge noćne vožnje”, objasnila je.
Ono što je još bitno jeste da se sve veći broj očnih oboljenja može izliječiti definitivno, pa i problem s dioptrijom.
“Nažalost medicina za sada ne poznaje lijek za apsolutna sva stanja organizma, pa su za sada neke bolesti i kasna oštećenja oka nekih izlječivih oboljenja još uvjek neizlječiva. Ipak, razvoj tehnologije i novih lijekova omogućava nam da svakim danom sve više i bolje možemo pomoći našim pacijentima. Zato je jako bitno što ranije otkriti stanje oka, da bismo bili u koraku s bolesti i napredcima u njihovim liječenjima”, rekla je oftalmologinja Ajla Pidro.
