Depopulacija u Bosni i Hercegovini poprima sve gore i gore razmjere pa se s pravom svi trebaju zapitati ko će u ovoj zemlji ostati živjeti za desetak godina. Masovni odlasci i iseljavanje u zemlje EU-a i cijele Evrope poodavno su poprimili zabrinjavajući karakter (neke procjene govore kako se u dvije godine iselilo oko 80.000 bh. građana), piše Dnevni list.
Uz to, kako zorno pokazuju podaci Federalnog zavoda za programiranje razvoja, prirodni priraštaj također poprima sve gore razmjere – tokom 2015. u BiH je rođeno 18.935 djece, a umrlo je 20.885 građana, pa je prirodni priraštaj bio -1.950.
Nadalje, isti izvor navodi kako je prirodni priraštaj na 1000 stanovnika bio -0,84. Političke peripetije, “zamrznuti konflikt”, “rat drugim sredstvima”, uništena privreda i ne nudi neku dobru perspektivu, a kada tomu dodamo izostanak bilo kakve ozbiljne populacijske politike, rezultati niti ne mogu biti bolji.
Ukoliko navedene brojke usporedimo samo sa 2014., vidjeti će se razlike. Naime, tokom navedene godine živorođenih u Federaciji bilo je 19.187, umrlih 19.371, te iako je prirodni priraštaj negativan (-184), on je kudikamo povoljniji nego 2015. S obzirom na situaciju u zemlji, ne treba uopće sumnjati kako će podaci za tekuću godinu biti još gori.
Ukoliko gledamo prirodni priraštaj po županijama u prošloj godini, tužna je činjenica kako je on bio pozitivan u Sarajevskoj županiji (živorođenih 4.580, umrlih 4.378, PP 202).
U svim ostalim kantonima situacija je bila loša – Livanjski kanton živorođenih 418, umrlih 778, PP -360, Zapadnohercegovački kanton živorođenih 721, umrlih 864, PP -143, Hercegovačko-neretvanski kanton živorođenih 1.758, umrlih 2.354, PP -596, Srednjobosanski kanton živorođenih 1.927, umrlih 2.149, PP -222, Bosansko-podrinjski kanton živorođenih 214, umrlih 290, PP -76, Zeničko-dobojski kanton živorođenih 3.387, umrlih 3.452, PP -65, Tuzlanski kantonživorođenih 3.724, umrlih 3.940, PP -216, Posavski kanton živorođenih 190, umrlih 462, PP -272 te Unsko-sanski kanton živorođenih 2.036, umrlih 2.151, PP -115.
Kada su pak u pitanju općine, pokazatelji Federalnog zavoda za programiranje razvoja pokazuju kako je primjerice u Bosanskom Petrovcu bilo tek 30 živorođenih, u Domaljevac-Šamcu tek njih 13, Foči 8, Palama 7, Dobretiću 4, Kreševu 27, Neum 8, Trnovi 10, Bosanskom Grahovu 5, Kupresu 12, itd. Ipak, ako je vjerovati podacima navedenog zavoda (koji je koristio mjesečne statističke preglede po kantonima FBiH, podatke Federalnog zavoda za statistiku, priopćenje broj 14.2.1. od 31. augusta 2015. godine) najgora je situacija bila u Ravnom gdje nije uopće bilo živorođenih(!?).
I prema svima navedenim podacima, više je nego jasno kako situacija polako izmiče kontroli, pa sve više se pokazuju točne analize koje su ranije rađene za potrebe Crvenog križa BiH, prema kojim će naša zemlja za 35 godina postati država s najvećim udjelom stanovnika starije dobi na Balkanu.
Broj starijih osoba bit će dvostruko veći nego danas, a gradovi bi mogli izgledati poput današnjih povratničkih sela u kojima uopće nema škola, budući da nema djece koja bi u njih išla. Prema demografskim procjenama, do 2050. godine stanovništvo BiH će se smanjiti za 20 posto, odnosno, u BiH će živjeti 740 hiljada stanovnika manje.
Populacijskih politika je mnogo (poticajna, redistributivna,…) kao i metoda kojim se potiče natalitet (dječji doplatci, porodični dodaci, porodiljini dopusti za oba roditelja, poticajna stambena i kreditna politika, prikladno radno vrijeme, itd.), tako da naše vlasti ne moraju izmišljati toplu vodu. Izgradnjom svima prihvatljivog političkog sistema, usvajanjem europskih vrijednosti, gospodarskim uzletom te odgovarajućom populacijskom politikom hitno se trebaju početi stvari dovoditi u red.
