Ove srijede navršavaju se 32 godine od ratne bitke na Brčanskoj Malti u Tuzli, poznatije kao “Tuzlanska kolona”. Događaj je to sa dvije historije, a kao takvom mu se pristupa i u okviru obilježavanja te će se dvije strane, odvojeno, danas pojaviti u tuzlanskom naselju.
Prije tačno 32 godine, 15. maja 1992. godine pripadnici Stanice javne bezbjednosti Tuzla odbili su napad paravojnih jedinica Srpske republike i novoosnovane Vojske Jugoslavije, odbranivši grad na takav način od agresora.
Naime, toga danas u predvečernjim satima, povlačeći se iz kasarne Husinska buna, pripadnici paravojske takozvane Srpske Republike, osnovane tri dana ranije u Banjoj Luci, koja je stavljena pod komandu Ratka Mladića, skupa s pripadnicima u to vrijeme novoosnovane Vojske Jugoslavije, izvršili napad na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) BiH – Stanice javne bezbjednosti Tuzla, a koji su osiguravali izlazak kolone iz grada.
Prilikom izlaska vojne kolone iz grada s vojnim naoružanjem, na raskrsnici na Brčanskoj Malti vojnici su pucali, a policajci dobili naređenje da na vatru odgovore vatrom.
Tačan broj žrtava 15. maja 1992. godine zvanično nije utvrđen. Podaci Centra za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske, kazuju da su tom prilikom poginula 54 vojnika, dok su 44 ranjena.
S druge strane, prema podacima Fondacije Istina, pravda, pomirenje, poginula su tri pripadnika Stanice javne bezbjednosti Tuzla i 33 vojnika iz kolone.
“Tuzlanska kolona” kao događaj sa sobom nosi dvije historije – jednu za koju se zalažu iz Tuzle te drugu koju nameću uglavnom iz Bijeljine jer se u tome gradu nalazi najveći broj porodica poginulih vojnika, pripadnika paravojnih jedinica Srpske republike i novoosnovane Vojske Jugoslavije.
“Istinom je dokazivano sve ono što se desilo 15. maja 1992. godine. Presuda Iliji Jurišiću je u konačnici dokazala da se ovdje vršila odbrana grada, a ne da je bilo nekakvih ratnih zločina. Tužilaštvo BiH je odbacilo bilo kakvu sumnju, a INTERPOL je povukao sve potjernice. Jedino nam je ostalo da sa ljudima koji su ovdje imali nesreću, odnosno koji su bili na strani agresora, sjednemo i razgovaramo,” stav je ratnog načelnika Tuzle Selima Bešlagića, kojeg je izrekao prošle godine.
S druge strane, mišljenje savjetnika gradonačelnika Bijeljine Radoslava Ostojić je drugačije.
Naglašavajući da je 15. maj 1992. godine dan kada je počinjen zločin čiji počinioci nikada nisu kažnjeni, Ostojić je rekao da je njegovanje kulture sjećanja veoma važno kako bi, kao narod, pokazali kakav je bio karakter rata.
“Stradanje nedužnih vojnika JNA je dokaz da je Srbima rat bio nametnut, a srpski narod je bio prinuđen da brani svoja ognjišta,” kazao je Ostojić.
I ovoga 15. maja u Tuzli će na dva načina biti obilježena godišnjica “Tuzlanske kolone”. Najprije će delegacije iz Republike Srpske s članovima porodica poginulih prisustvovati šetnji i polaganju cvijeća u ulici Armije Republike BiH, što je najavljeno za deset sati ujutro.
Poslije dolaska iz Tuzle, za 12:30 sati je planirano polaganje vijenaca i cvijeća ispred spomen-kostrurnice u Pučilama i održavanje parastosa stradalim vojnicima.
Kada je riječ o obilježavanju Dana odbrane Tuzle kao takvog, u 12:30 sati u ulici Armije Republike BiH, predstavnici Gradske uprave Tuzle i drugih nivoa vlasti, učesnici odbrambeno oslobodilačkog rata, delegacije boračkih i drugih organizacija, skupa će sa građanima odati poštovanje poginulim braniocima.
Bitno je kazati da su prije bitke na Brčanskoj Malti, paravojne srpske jedinice uz podršku novosadskog i užičkog korpusa JNA zauzele Bijeljinu, Brčko, Zvornik, Bratunac i Vlasenicu, a nakon čega su uslijedili nezapamćeni zločini nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom u tim gradovima, što je potvrđeno i sudskim presudama.
