Na području Federacije BiH znatno je povećan broj prijava porodičnog nasilja, a nevladine organizacije i državne institucije koje se bave tim problemima zabrinute su negativnom statistikom.
Rečeno je to u utorak u Mostaru na okruglome stolu održanom u okviru kampanje “16 dana aktivizma”, koji su organizirali Koordinacijski tim za prevenciju i zaštitu od nasilja u obitelji na području Hercegovačko-neretvanske županije, nevladine organizacije “Novi Put” i “Žene BiH”, uz potporu Misije OESS-a u Bosni i Hercegovini.
Predsjednica Udruženja “Novi put” Abida Pehlić ističe da je to udruženje ove godine zabilježilo 70 posto više prijava nasilja u odnosu na prethodnu.
“Naša besplatna linija za pomoć primila je mnogo više prijava nasilja ove godine te se svi zahtjevi za upute i savjete prosljeđuju na naše savjetovalište koje istodobno pruža i psihosocijalnu potporu ne samo za žene i djevojke, žrtve rodno zasnovanog nasilja, nego i za njihovu djecu”, istaknula je Pehlić.
Kaže kako su, s jedne strane, zadovoljni što sve više žene odlučuje prijaviti obiteljsko nasilja, a s druge strane zabrinuti razmjerima koji taj problem poprima u društvu.
“Naše klijentice su prijavljivale i višestruko nasilje koje su trpjele godina, uključujući psihičko, fizičko i ekonomsko, ali ima dosta slučajeva verbalnog nasilja u partnerskim vezama”, napominje Pehlić.
Međutim, i dalje smatra da se ne prijavljuju svi slučajevi nasilja, zbog, kako tvrdi, društva koje krivce traže u žrtvama ili pak zbog patrijarhalnoga odgoja.
Po njezinim riječima, posebno žalosti činjenica da više od 90 posto žrtava nema potporu svoje obitelji.
“Osim društva ovim temama pokušavamo senzibilizirati i muškarce kao potencijalne, odnosno stvarne počinitelje svih oblika rodno zasnovanog nasilja, ali i potencijalne ili stvarne svjedoke nasilja da prepoznaju problem, odnosno da shvate kako su dužni prijaviti nasilje u obitelji”, dodaje Pehlić.
Izvršna direktorica Udruženja Žena BiH koja vodi Sigurnu kuću na području Hercegovine Dijana Tadić ističe kako je ove godine došlo do udvostručenja broja zahtjeva za smještaj u tu kuću. Prošle godine imali su 15 zahtjeva, a u 2023. godini 27.
“Veliki broj prijava nasilja nad ženama zabilježen je u policijskim stanicama Mostar, Čapljina te Konjic, a ono što je u svemu pozitivno je i to, da je bilo više izricanja zaštitnih mjera pa imamo zabrane približavanja žrtvi nasilja, zabrana uznemiravanja, obvezno psihijatrijsko liječenje te trenutno zadržavanje itd.”, kazala je Tadić.
Ona podsjeća da Sigurna kuća nema financijsku stabilnost i da se financira putem javnih poziva.
Ipak, pozitivno je što je ove godine Federalno ministarstva rada i socijalne politike financijski podržalo njezin rad, a iz tog ministarstva poručili su kako je intencija da sigurne kuće uđu u federalni proračun.
Današnji okrugli stol održan je u okviru kampanje “16 dana aktivizma” tijekom koje su u Mostaru, Čapljini i Konjicu realizirane različite aktivnosti poput tribina, okruglih stolova, gostovanja na TV i radio emisijama, predavanja, a sve s ciljem skretanja pozornosti javnosti na problem obiteljskog nasilja.
